Perikle (starogrč. Περικλής, od grčkih reči περί i κλέος što znači „okružen slavom“, rođen oko 495. p. n. e., umro 429. p. n. e.), bio je starogrčki političar, govornik i vojskovođa iz V veka p. n. e. (poznatog još i kao Zlatni vek), a naročito značajan za period između Grčko-persijskih ratova i Peloponeskog rata. Vreme njegove vladavine (461. p. n. e. — 429. p. n. e.), u istoriji je dobilo ime Periklovo doba, takođe Zlatni vek, jer je u doba njegove vladavine Atina bila na vrhuncu svoje moći.
Perikle je iskoristio pobedu Grka nad Persijancima, kao i jačanje atinske mornarice i transformisao Delski savez u Atinsku pomorsku državu, a samu Atinu je doveo do najveće moći i slave u njenoj dotadašnjoj istoriji. Za stratega Atine biran je 14 puta uzastopno, što nikome do tada nije uspelo. Na vojničkom planu, Periklovi vojni pohodi imali su kao glavni cilj očuvanje strateških interesa Atine i njeno jačanje, kako na kopnu, tako i na moru. Glavnu podršku u pohodima davala mu je moćna atinska mornarica koja je počela da jača još od vremena Temistokla i Kimona, sina atinskog vojskovođe i junaka Miltijada. Perikle je bio na čelu Atine sve do 429. p. n. e, druge godine Peloponeskog rata, kada je preminuo kao žrtva epidemije koja je tada pogodila Atinu.
Perikle je takođe bio veliki pokrovitelj umetnosti, književnosti i nauke i za vreme svoje vladavine pretvorio je Atinu u središte kulture i duhovnosti antičkog sveta. Podigao je neke od najlepših građevina antičkog sveta (atinski Akropolj sa Partenonom). Takođe je bio pokretač niza zakona u korist naroda, a ti zakoni su, paradoksalno, uglavnom bili na štetu aristokratije kojoj je i sam pripadao. Budući da je podržavao narodne mase, mnogi su ga nazivali populistom.
Njegovi prodemokratski stavovi najbolje se mogu videti u njegovom Posmrtnom govoru održanom u čast atinskih vojnika poginulih u Peloponeskom ratu. Govor je u potpunosti sačuvan zahvaljujući Tukididu koji je Perikla nazvao „prvim čovekom Atine“.
...dalje...
