Jam (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jam (grč. Ίαμος) je u grčkoj mitologiji bio čuveni prorok, mitski predak svešteničke porodice Jamida.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Kada je Pitana rodila Posejdonu kćerku Evadnu, dala ju je na čuvanje arkadijskom kralju Epitu. Kada je odrasla, Evadnu je voleo Apolon i ona je začela sa njim. Epit je pitao proročište u Delfima ko je obesčastio devojku i odgovoreno mu je da je otac deteta Apolon i da će dete biti bolje od svih proroka. U to vreme se Evadna porodila, ali je napustila bebu. Bogovi su poslali dve zmije da je čuvaju i hrane medom. Kada se vratio sa Delfa, Epit je potražio mališana i našao ga je u grmlju kako leži usred purpurnih i žutih ljubičica, po kojima je i dobio ime. Kada je odrastao, zamolio je svog oca da mu da dar koji će biti koristan njegovom narodu. Apolon mu je uslišio želju, odveo ga u Olimpiju i dao mu dar proricanja na osnovu utrobe žrtvenih životinja.[1] Takođe je dobio i sposobnost da razume govor ptica. Njegova darovitost se ispoljila onda kada je Herakle ustanovio olimpijske igre.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  2. ^ Greek Myth Index: Jamus Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. jun 2010), Pristupljeno 4. 5. 2013.