Japanski tradicionalni muzički instrumenti
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Japanski tradicionalni muzički instrumenti, čine veću grupu različitih žičanih, duvačkih i udaračkih instrumenata.
Žičani instrumenti[uredi | uredi izvor]
Okidački[uredi | uredi izvor]
- Biva (琵琶) - lauta kruškastog tela
- Ičigenkin (一絃琴) - jednožičana citra
- Koto (箏) - dugačka citra
- Džunanagen (十七絃) - 17-žičana citra
- Tajšogoto (大正琴) - citra sa metalnim žicama i ključevima
- Kugo (箜篌) - iskošena harfa
- Sanšin (三線) - bandžo sa Okinave sa tri žice
- Šamisen (三味線) - lauta nalik bandžou sa tri žice
- Jamatogoto (大和琴) - dugačka citra; takođe poznata i kao vagon (和琴)
- Tonkori (トンコリ) - okidački instrument korišćen od strane Ajnu naroda na Hokajdu
Gudački[uredi | uredi izvor]
Duvački instrumenti[uredi | uredi izvor]
Flaute[uredi | uredi izvor]
Japanske flaute se nazivaju Fue, i ima ih osam:
- Hočiku (法竹) - vertikalna flauta od bambusa
- Nokan (能管) - poprečna flauta od bambusa korišćena u no pozorištu
- Rjuteki (龍笛) - poprečna flauta od bambusa korišćena u Gagaku
- Kagurabue (神楽笛) - poprečna flauta od bambusa korišćena u mi-kagura (御神楽, šinto ritualnoj muzici)
- Komabue (高麗笛) - poprečna flauta od bambusa korišćena u Komagagaku; slična je sa rjuteki
- Šakuhači (尺八) - vertikalna flauta od bambusa korišćena tokom zen meditacije
- Šinobue (篠笛) - poprečna flauta od bambusa korišćena u narodu
- Cučibue (土笛, u bukvalnom prevodu „zemljana flauta") - loptasta flauta napravljena od gline, poreklom iz Kine
Instrumenti sa jezičkom[uredi | uredi izvor]
Usni instrumenti bez jezička[uredi | uredi izvor]
- Šo (笙) - usni muzički organ sastavljen od 17 cevi; korišćen u gagaku
- U (竽) - veliki usni muzički organ
Rog[uredi | uredi izvor]
Perkusije[uredi | uredi izvor]
Bubnjevi[uredi | uredi izvor]
- Kako (羯鼓) - mali bubanj korišćen u gagaku
- Tajko (太鼓), u bukvalnom prevodu veliki bubanj
- Curi-dajko (釣太鼓) - bubanj na postolju, dekorisan naslikanim ornamentima na glavi; sviran palicama sa postavom
- Iko - mali dekorisani bubnjevi u obliku peščanog sata
- San-no-cuzumi (三の鼓), dvoglavi bubanj u obliku peščanog sata, udaran samo sa jedne strane
- Den-den dajko (でんでん太鼓) - bubanj sa kuglicama, korišćen kao dečja igračka
Ostali[uredi | uredi izvor]
- Hjošigi (拍子木) - udaraljke od drveta ili bambusa
- Mokugjo (木魚) - drvena kocka izrezbarena u obliku ribe; udara se drvenim štapom i često koristi tokom budističkih pojanja
- Šoko (鉦鼓) - mali gong korišćen u gagaku; udaran pomoću dva roga
- Sasara (ささら) - udaraljka napravljena od drvenih letvi, povezanih užetom ili žicom
- Ita-sasara (板ささら) - udaraljka napravljena od drvenih letvi, povezanih užetom ili žicom
- Bin-sasara (編木, 板ささら; poznata još i kao bin-zasara) - udaraljka napravljena od drvenih letvi, povezanih užetom ili žicom
- Kokiriko (筑子) - je par drvenih udaraljki; udaranih zajedno, polako i ritmički
- Kagura suzu - ručno zvončano stablo; sastavljeno iz tri etaže sitnih zvončića
- Kane (鉦) - mali ravni gong
- Šakubjoši (笏拍子) - udaraljka napravljena od para ravnih drvenih štapova
Ostali[uredi | uredi izvor]
- Mukuri (ムックリ) - drombulje poreklom od ajnu naroda
- Kokin (口琴) - opšti naziv za drombulje; još poznat i kao Bijabon - (びやぼん) tokom edo perioda
Literatura[uredi | uredi izvor]
- "究極のビートルズ来日賞味法! ビートルズが日本に与えたもの" (in Japanese). Oricon. 2006-06-21. Retrieved 2009-01-09.
- History of Taiko [1] "鼓と太鼓のながれ" - 中国の唐からわが国に入ってきたいろんな太鼓が、時代と共にどのように変遷してきたかを各種の資料からまとめると、次のようになる。