Jastrebarsko

Koordinate: 45° 40′ 18″ S; 15° 39′ 03″ I / 45.671665° S; 15.650788° I / 45.671665; 15.650788
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jastrebarsko
Štrosmajerov trg
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaZagrebačka
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.Rast 5.491
Aglomeracija (2011.)Pad 15.897
Geografske karakteristike
Koordinate45° 40′ 18″ S; 15° 39′ 03″ I / 45.671665° S; 15.650788° I / 45.671665; 15.650788
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Jastrebarsko na karti Hrvatske
Jastrebarsko
Jastrebarsko
Jastrebarsko na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikZvonimir Novosel
Poštanski broj10450 Jastrebarsko
Pozivni broj01
Registarska oznakaZG
Veb-sajt
www.jastrebarsko.hr

Jastrebarsko je grad u Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Prema prvim rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 15.897 stanovnika, a u samom naselju je živelo 5.491 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kroz grad prolaze magistralna železnička pruga Zagreb-Karlovac-Rijeka i prvi auto-put u Hrvatskoj, koji potiče još iz 1970. godine. Planira se izgradnja druge zagrebačke zaobilaznice koja će prolaziti kroz opštinu Klinča Sela u neposrednoj blizini grada. Grad se nalazi u sedmoj izbornoj jedinici Hrvatske.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Sličan slučaj dogodio se i u drugim transportima Srba "kao u Gospiću". Kada je transport stigao u Jastrebarsko, ustaše su tražile da svako da sav novac koji ima kod sebe, a ako nema onda stvari od vrednosti, ako hoće da dobije hranu. Srbi gladni i izmučeni, dali su sve što su imali, neki novac po nekoliko hiljada dinara, neki u nedostatku novca sat, prsten ili druge stvari od vrednosti. Zato su dobili nešto malo za jelo.[2]

Jastebarsko je poznato i po tome što je za vreme Drugog svetskog rata i vladavine NDH postojao jedan od par ustaških logora za decu.[3][4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Grad Jastrebarsko[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[5] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 16.689 17.895 17.441 18.056 18.184 18.190 16.763 16.284 15.261 15.956 15.654 15.793 14.377 13.592 12.134
  • napomene:

Nastao iz stare opštine Jastrebarsko. U 1910. i 1921. deo podataka sadržan je u opštini Klinča Sela.

Jastrebarsko (naseljeno mesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[5] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 5.419 5.380 4.762 3.771 2.927 2.434 1.541 1.500 1.497 1.565 1.449 1.518 1.482 1.278 1.042

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Jastrebarsko je imalo 5.380 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
4.674 86,87%
Srbi
  
280 5,20%
Jugosloveni
  
133 2,47%
Muslimani
  
33 0,61%
Slovenci
  
26 0,48%
Albanci
  
24 0,44%
Makedonci
  
23 0,42%
Crnogorci
  
10 0,18%
Mađari
  
6 0,11%
Česi
  
3 0,05%
Grci
  
1 0,01%
Poljaci
  
1 0,01%
Slovaci
  
1 0,01%
ostali
  
2 0,03%
neopredeljeni
  
99 1,84%
region. opr.
  
2 0,03%
nepoznato
  
62 1,15%
ukupno: 5.380

Istorija grada[uredi | uredi izvor]

Mada su na području Jastrebarskog i okolnih opština pronađeni ostaci iz doba Rimskog carstva, sadašnji grad se prvi put spominje tek 1249. u ispravi hrvatskog bana Stjepana Gutkeleda, a 1257. mu je kralj Bela IV dodelio status slobodnog kraljevskog trgovišta. Kao dan grada slavi se 13. januar.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Sport[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.”. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Arhivirano iz originala 01. 06. 2012. g. Pristupljeno 29. 8. 2012. 
  2. ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 111
  3. ^ DA SE NE ZABORAVI: Jastrebarsko - ustaški logor isključivo za srpsku decu! (FOTO) | Telegraf - Najnovije vesti
  4. ^ Dečiji koncetracioni logori u Nezavisnoj državi Hrvatskoj | The Balkans Chronicles
  5. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 
  • CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857—2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]