Jelgava

Koordinate: 56° 39′ 00″ S; 23° 43′ 00″ I / 56.65° S; 23.716667° I / 56.65; 23.716667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jelgava
let. Jelgava, rus. Елгава
Panorama Jelgave
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Letonija
PokrajinaKurlandija
OpštinaJelgava
Osnovan1226.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — [1]61.623
 — gustina1.027,05 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate56° 39′ 00″ S; 23° 43′ 00″ I / 56.65° S; 23.716667° I / 56.65; 23.716667
Površina60 km2
Jelgava na karti Letonije
Jelgava
Jelgava
Jelgava na karti Letonije
Ostali podaci
GradonačelnikAndris Ravinjš
Veb-sajt
jelgava.lv

Jelgava (let. Jelgava, rus. Елгава, nem. Mitau, polj. Mītava) je četvrti po veličini grad u Letoniji, smešten u južnom delu države. Grad čini i samostalnu gradsku opštinu.

Jelgava je poznata kao istorijsko središte drevne pokrajine Kurlandije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Jelgava je smeštena na jugu Letonije, na raskršću puteva između Rige i Kaunasa, važnih središta Letonije i Litvanije. Od glavnog grada Rige grad je udaljen 45 km južno.

Reljef: Jelgava se nalazi u istorijskoj pokrajini Kurlandiji, čije je istorijsko središte. Grad se obrazovao na zavoju reke Jelgave. Grad se nalazi u ravničarskom području, na 5-7 metra nadmorske visine.

Klima: U Jelgavi vlada kontinentalna klima.

Vode: Grad Jelgava se obrazovao na zavojitom delu toka reke Jelgave. Reka deli grad stariji, južni i severni, noviji deo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Jelgave bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Današnje naselje pod nemačkim nazivom Mitau osnovali su nemački vitezovi tevtonci 1265. godine. 1617. godine grad je priključen Državnoj zajednici Poljske i Litvanije. 1763. godine grad zauzima Ruska Imperija i menja naziv u Jelgava. U 19. veku grad doživljava privredni procvat.

1920. godine Jelgava je priključena novoosnovanoj Letoniji. 1940. godine priključena je SSSR-u, ali je uskoro pala u ruke Trećeg rajha (1941-44.). Grad je teško stradao u ratu - preko 90% građevina bilo je potpuno uništeno. Posle rata grad je bio u sastavu Letonske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem letonske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Jelgava
Godina
Stanovništvo


Dvorac - delo Rastelija

Sa približno 66 hiljada stanovnika Jelgava je četvrti grad po veličini u Letoniji. Međutim, od vremena nezavisnosti (1991. godina) broj stanovnika je osetno opao (1989. - oko 75 hiljada st.). Razloga za ovo je nekoliko - iseljavanje Rusa i drugim „sovjetskih“ naroda u matice, odlazak mladih u inostranstvo ili Rigu zbog bezperspektivnosti i nezaposlenosti, negativan priraštaj.

Etnički sastav: Matični Letonci čine nešto više od polovine gradskog stanovništva. Nacionalni sastav je sledeći:

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Jelgava je poznat po starom dvorcu, arhitektonskom delu poznatog ruskog baroknog arhitekte Rastelija.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]