Jemen
Iz projekta Википедија
Koordinate: 15° 00' 00" SG Š, 48° 00' 00" IGD
| krilatica: Nema | |
| Himna: United Republic | |
| Glavni grad | Sana |
| Službeni jezik | arapski |
| Predsednik: | Ali Abdulah Saleh |
| Premijer: | Ali Mohamed Modžavar |
| Nezavisnost: | 22. maja 1990. |
| Površina | |
| - Ukupno | 527.970 km² (48.) |
| - Voda (%) | 0 |
| Stanovništvo | |
| - 2005. | 20.727.063 (51) |
| - Gustina | 37/km² |
| Valuta | Jemenski Real (100 филса) |
| Vremenska zona | UTC +3 |
| Internet domen | .ye |
| Pozivni broj | +967 |
Republika Jemen je država na jugu Arapskog poluostrva u jugozapadnoj Aziji. Izlazi na Crveno more, kao i Adenski zaliv i Arapsko more, delove Indijskog okeana. Graniči sa Saudijskom Arabijom na severu i Omanom na istoku.
Današnji Jemen je nastao ujedinjenjem Arapske Republike Jemen (Severni Jemen) i socijalističkog Južnog Jemena (bivše britanske kolonije Aden) 1990. g. Četiri godine kasnije izbio je kratkotrajni građanski rat u kojem su snage Severa pobedile Jug.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
| Za više informacija pogledajte Geografija Jemena. |
Jemen se nalazi na krajnjem jugozapadu Arabijskog poluostrva. Plodnija je od ostalih zemalja Srednjeg istoka, s dobrim obradivim tlom u zapadnim visoravnima gde redovno pada kiša. Obala i brda na istoku su vruća, suva i ogolela. U Jemenu se ističu dva planinska lanca: Tibamat aš šam u smeru sever-jug i Hadramaut u smeru istok-zapad. Država je siromašna rekama i slatkom vodom. U Adenskom zalivu se nalazi i jedini veći otok Sokotra.
[uredi] Istorija
| Za više informacija pogledajte Istorija Jemena. |
Današnja država Jemen nastala je 1990. ujedinjenjem Arapske Republike Jemen i Demokratske Narodne Republike Jemen. Na području jugozapadnog dela Arabijskog poluostrva u starom veku bilo je nekoliko gradova-država visoke kulture i civilizacije. U ranom srednjem veku Jemenom su vladali Etiopljani i Persijanci, a od 630. Arapi. Pod turskom vlašću od 1517. do početka 18. veka kada na vlast dolazi jemenski imam. Sredinom 19. veka Aden su zauzeli Britanci i proširili se u unutrašnjost zemlje. Samostalna kraljevina proglašena je 1917, ali južni deo zemlje ostao je pod britanskom vlašću. Godine 1959. osnovana je Federacija Južnoarapskih Emirata, a nakon odlaska Britanaca 1967. proglašena je samostalna republika Južni Jemen. Godine 1972. izbio je rat između dveju jemenskih država. Kasniji sukobi doveli su do novog rata 1979, a potom su usledili pregovori koji su prethodili njihovu ujedinjenju. Godine 1994. izbio je građanski rat između severnjačkih i južnjačkih snaga u kojem je Sever pobijedio i učvrstio vlast u celoj državi.
[uredi] Stanovništvo
Većina Jemenaca su Arapi muslimani, pripadnici različitih plemena. Svako ima svojeg šeika i vlastite običaje, nošnju i folklor. Unutar plemena živi se u velikim, čvrsto povezanim proširenim obiteljima. Isti dom obično deli generacija iste porodice. Plemenska tradicija posebno je jaka u Severnom Jemenu.
Islam je najzastupljenija religija. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva.
[uredi] Privreda
Kao i u drugim zemljama Arabijskog poluostrva, i u Jemenu većinu izvoza čini nafta, ali su nalazišta u poređenju sa susedima i zemljama Persijskog zaliva skromna, pa Jemen po BDP-u spada u deo siromašnih.
Suverene države
Avganistan • Azerbejdžan1 • Bangladeš • Bahrein • Brunej • Butan • Vijetnam • Gruzija1 • Egipat3 • Izrael • Indija • Indonezija2 • Irak • Iran • Istočni Timor2 • Japan • Jemen • Jermenija • Jordan • Južna Koreja • Kazahstan1 • Kambodža • Katar • Narodna Republika Kina • Kipar • Kirgizija • Kuvajt • Laos • Liban • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1 • Saudijska Arabija • Severna Koreja • Singapur • Sirija • Sri Lanka • Tajland • Tadžikistan • Turkmenistan • Turska1 • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati • Filipini
Entiteti, zavisne teritorije i nepriznate države
Akrotiri i Dekelija • Republika Kina (Tajvan) • Makau • Nagorno-Karabah • Palestina • Hongkong • Turska Republika Severni Kipar
Napomene: (1) Delom u Evropi; (2) delom u Okeaniji; (3) većim delom u Africi.


