Jesenice
Jesenice sloven. Jesenice | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovenija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2002. | 13.429 |
— gustina | - st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 26′ 03″ S; 14° 03′ 03″ I / 46.4341666667° S; 14.0508333333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 576,3 m |
Površina | - km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | - |
Veb-sajt | |
www.jesenice.si |
Jesenice (sloven. Jesenice, nem. Aßling) je jedan od većih gradova u Sloveniji i važno naselje Gorenjske regije i alpskog dela države. Jesenice je i upravno središte istoimene opštine Jesenice.
Opština Jesenice poznata je po dugoj tradiciji proizvodnje gvožđa i čelika i staroj topionici.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Jesenice se nalaze na severozapadu države, blizu granice sa Austrijom. Grad se nalazi usred alpskog planinskog masiva. Severnim od grada izdižu se Karavanke, a južno Julijski Alpi. U sredini se nalazi dolina Save Dolinke, gde se smestio i sam grad Jesenice. Zbog uzanosti doline Jesenice su jako izdužen grad.
Klima i vode[uredi | uredi izvor]
U opštini vlada umereno kontinentalna klima.
Sava Dolinka protiče kroz grad.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Jesenice su gorenjsko naselje. Nastale su u kraju u kome su u prošlosti u kovačnicama i fužinama izrađivani razni predmeti od gvožđa. Jedna fužina nalazila se u selu Savi, usred današnjih Jesenica. Ona je koristila vodnu snagu Save i prerađivala iskopanu rudu gvožđa u neposrednoj okolini. Godine 1869. umesto primitivne fužine podignuta je moderna železara, jer je godinu dana ranije otvorena prva gorenjska železara Kranj - Jesenice - Trbiž. Prestankom rada starih fužina u okolini Jesenica (Radovna, Bohinj i dr), radnici su se preselili u Jesenice. Jesenička železara imala je visoke peći sa koksarom u Škednju kod Trsta, gde se topila ruda, koja je uvožena iz prekomorskih zemalja. Sirovo gvožđe dopremano je u Jesenice na dalju preradu.
Kada je nova granica 1918. odvojila Jesenice od Škednja, jesenička železara počela je da prerađuje gvožđe iz jugoslovenskih rudnika. U železari je 1939. godine bilo zaposleno 3.880 radnika, od kojih je oko 2.000 otišlo u partizane 1941. godine.[1] U oktobru 1936. otkriven je spomenik kralju Aleksandru.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Grad Jesenice danas ima oko 14.000 stanovnika, a sa predgrađima oko 21.000 stanovnika. U odnosu na druge značajne gradove Slovenije Jesenice imaju veći udeo stanovništva sa područja bivše Jugoslavije, što je povezano sa naglašenim industrijkim karakterom grada, posebno zahvaljujući ulozi središta crne metalurgije.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pogled na grad iz doline Save Dolinke
-
Stari deo Jesenica
-
Muzej grada u staroj kasarni
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Dr Jovan Đ. Marković, Gradovi Jugoslavije. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1971.
- ^ "Politika", 12. okt. 1936