Jesenice

Koordinate: 46° 26′ 03″ S; 14° 03′ 03″ I / 46.4341666667° S; 14.0508333333° I / 46.4341666667; 14.0508333333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jesenice
sloven. Jesenice
Pogled na grad sa obližnjih Alpa
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Slovenija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2002.13.429
 — gustina- st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 26′ 03″ S; 14° 03′ 03″ I / 46.4341666667° S; 14.0508333333° I / 46.4341666667; 14.0508333333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina576,3 m
Površina- km2
Jesenice na karti Slovenije
Jesenice
Jesenice
Jesenice na karti Slovenije
Ostali podaci
Gradonačelnik-
Veb-sajt
www.jesenice.si

Jesenice (sloven. Jesenice, nem. Aßling) je jedan od većih gradova u Sloveniji i važno naselje Gorenjske regije i alpskog dela države. Jesenice je i upravno središte istoimene opštine Jesenice.

Opština Jesenice poznata je po dugoj tradiciji proizvodnje gvožđa i čelika i staroj topionici.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Jesenice se nalaze na severozapadu države, blizu granice sa Austrijom. Grad se nalazi usred alpskog planinskog masiva. Severnim od grada izdižu se Karavanke, a južno Julijski Alpi. U sredini se nalazi dolina Save Dolinke, gde se smestio i sam grad Jesenice. Zbog uzanosti doline Jesenice su jako izdužen grad.

Klima i vode[uredi | uredi izvor]

U opštini vlada umereno kontinentalna klima.

Sava Dolinka protiče kroz grad.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Jesenice su gorenjsko naselje. Nastale su u kraju u kome su u prošlosti u kovačnicama i fužinama izrađivani razni predmeti od gvožđa. Jedna fužina nalazila se u selu Savi, usred današnjih Jesenica. Ona je koristila vodnu snagu Save i prerađivala iskopanu rudu gvožđa u neposrednoj okolini. Godine 1869. umesto primitivne fužine podignuta je moderna železara, jer je godinu dana ranije otvorena prva gorenjska železara Kranj - Jesenice - Trbiž. Prestankom rada starih fužina u okolini Jesenica (Radovna, Bohinj i dr), radnici su se preselili u Jesenice. Jesenička železara imala je visoke peći sa koksarom u Škednju kod Trsta, gde se topila ruda, koja je uvožena iz prekomorskih zemalja. Sirovo gvožđe dopremano je u Jesenice na dalju preradu.

Kada je nova granica 1918. odvojila Jesenice od Škednja, jesenička železara počela je da prerađuje gvožđe iz jugoslovenskih rudnika. U železari je 1939. godine bilo zaposleno 3.880 radnika, od kojih je oko 2.000 otišlo u partizane 1941. godine.[1] U oktobru 1936. otkriven je spomenik kralju Aleksandru.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Grad Jesenice danas ima oko 14.000 stanovnika, a sa predgrađima oko 21.000 stanovnika. U odnosu na druge značajne gradove Slovenije Jesenice imaju veći udeo stanovništva sa područja bivše Jugoslavije, što je povezano sa naglašenim industrijkim karakterom grada, posebno zahvaljujući ulozi središta crne metalurgije.


Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr Jovan Đ. Marković, Gradovi Jugoslavije. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1971.
  2. ^ "Politika", 12. okt. 1936

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Jesenice, službeni sajt opštine (jezik: slovenački)
  • Akroni, čeličana