Jun
jun | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Jun ili juni je šesti mesec u godini i ima 30 dana. Početak meseca po julijanskom kalendaru počinje 14. dana gregorijanskog kalendara. Jun je treći od pet meseci koji imaju dužinu kraću od 31 dana. Jun sadrži letnji solsticij na severnoj hemisferi, dan sa najviše dnevnih sati, i zimski solsticij na južnoj hemisferi, dan sa najmanje dnevnih sati (isključujući polarne regione u oba slučaja). Jun na severnoj hemisferi je sezonski ekvivalent decembra na južnoj hemisferi i obrnuto. Na severnoj hemisferi, početak tradicionalnog astronomskog leta je 21. jun (meteorološko leto počinje 1. juna). Na južnoj hemisferi meteorološka zima počinje 1. juna.[1]
Početkom juna, sunce izlazi u sazvežđu Bika; krajem juna sunce izlazi u sazvežđu Blizanaca. Međutim, usled precesije ravnodnevica, jun počinje suncem u astrološkom znaku Blizanaca, a završava se suncem u astrološkom znaku Raka.[2][3]
Po crkvenom računanju ciklusa vremena je deseti mesec.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Jun je dobio ime od grčkog (Ιούνιος), i latinskog (Iunius). Tim imenom su ga nazvali po rimskoj boginji i kraljici neba, te zaštitnici venčanja - Junoni (Junon), ženi Jupitera.
U srpskohrvatskom književnom jeziku je bilo dozvoljeno korišćenje dva oblika imenica „JUN“ i „JUL": „jun“ i „jul“, te „juni“ i „juli“. Odvajanjem država i jezika, te formiranjem novih pravopisa, u Hrvatskoj je standardizovano korišćenje reči „lipanj“ za „jun“, te „srpanj“ za „jul“. Jun se kod Srba, kao i kod nekih slovenskih naroda se naziva još i PETROVSKI MESEC, CRVENIK i ČEREŠNjAR, a u starosrpskom i TREŠNjAR. Preko crkve su u srpski narod ušli latinski nazivi za mesece, a njihovi glasovni likovi pokazuju da su prošli kroz grčko posredstvo.[6] Kod Slovenaca i Rožnik, a kod Bugara i Žetvar. Na staroslovenskom i staroruskom IZOK, a kod Čeha, Belorusa i Ukrajinaca ČERVEN, slično poljskom ČERVIEC (polj. CZERWIEC). Kod Hrvata se naziva LIPANj.
Latinski naziv za jun je Junius. Ovidije nudi višestruke etimologije za ime u Fastima, pesmi o rimskom kalendaru. Prva je da je mesec nazvan po rimskoj boginji Junoni, boginji braka i ženi vrhovnog božanstva Jupitera; druga je da ime potiče od latinske reči iuniores, što znači „mlađi“, za razliku od maiores („starešine“) po kome se prethodni mesec može nazvati maj (Maius).[7] Drugi izvor tvrdi da je jun nazvan po Luciju Juniju Brutu, osnivaču Rimske republike i pretku rimskog roda Junija.[8]
U starom Rimu, period od sredine maja do sredine juna smatran je nepovoljnim za brak. Ovidije kaže da je konsultovao Flaminiku Dijalis, Jupiterovu vrhovnu sveštenicu, o određivanju datuma venčanja svoje ćerke, i da mu je savetovano da sačeka do 15. juna.[9] Plutarh, međutim, implicira da je ceo jun bio povoljniji za venčanja od maja.[10]
Određene kiše meteora se dešavaju u junu. Arietidi se događaju od 22. maja do 2. jula svake godine, a vrhunac dostižu 7. juna. Beta Tauridi od 5. juna do 18. jula. Junski Bootidi se javljaju otprilike između 26. juna i 2. jula svake godine.
Starorimski običaji[uredi | uredi izvor]
Po kalendaru starog Rima, festival Ludi Fabariči održavao se 29. maja – 1. juna, Kalende Fabaje je održavan 1. juna, Festival u Belona je održavan 3. juna, Ludi Piskatori je održavan 7. juna, a Vestalija od 7. do 15. juna. Rozalija je održavana 20. juna. Svetovne igre su se održavale otprilike svakih 100 godina u maju ili junu. Ovi datumi ne odgovaraju savremenom gregorijanskom kalendaru.
Verski kalendari[uredi | uredi izvor]
Hrišćanski praznici[uredi | uredi izvor]
- Veliki praznici ili crveno slovo
- Sveti car Konstantin i carica Jelena
- Sveti velikomučenik car Lazar i srpski mučenici - Vidovdan
- Srbljak
Islamski praznici[uredi | uredi izvor]
Jevrejski praznici[uredi | uredi izvor]
Istorijski događaji[uredi | uredi izvor]
- 1921. — Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca dobila prvi Ustav, poznatiji kao Vidovdanski ustav.
- 1928. — Ubistvo u Skupštini Kraljevine SHS, kada je poslanik Puniša Račić ubio Stjepana Radića, vođu Hrvatske seljačke stranke.
- 1941. — Nacistička Nemačka napala Sovjetski Savez.
- 1943. — Partizanske snage u Jugoslaviji pobedonosno završile bitku na Sutjesci.
- 1944. — Potpisan sporazum Tito-Šubašić.
- 1948. — KPJ isključena iz Informbiroa.
- 1950. — U Jugoslaviji uvedeno samoupravljanje.
- 1968. — Veliki protesti studenata po zemljama zapadne Evrope.
- 1989. — Na Gazimestanu održana velika proslava 600 godina od Kosovske bitke, govor Slobodana Miloševića.
- 1991. — Hrvatska i Slovenija proglašavaju nezavisnost.
- 1999. — Okončano bombardovanje SRJ i počelo povlačenje vojske i policije sa Kosova.
- 2001. — Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu.
- 2004. — Boris Tadić izabran za predsednika Srbije.
Junski simboli[uredi | uredi izvor]
- Junsko kamenje rođenja su biseri,[11][12] aleksandrit[13][14] i mesečev kamen.[15][16]
- Cvetovi rođenja[17][18] su ruža[19][20] i kozokrvina.[21][22]
- Znaci zodijaka za mesec jun su Blizanci (do 20. juna) i Rak (od 21. juna pa nadalje). Oba ova datuma su za istočno letnje vreme Sjedinjenih Država. Za svetski UT/GMT datumi su 19–20.[23][24]
-
Delimično fasetirani aleksandrit
-
Zaobljeno mesečevo kamenje
-
Ruža Gaujard
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Holidays and Lore, Spells, Rituals and Meditations ISBN 978-0-738-72159-0 p. 111
- ^ „Article by Lee Shapiro – 1977 – International Planetarium Society, Inc.”. www.ips-planetarium.org. Pristupljeno 2019-02-23.
- ^ Marango, Stephanie P. (10. 5. 2016). Your body and the stars : the zodiac as your wellness guide. ISBN 9781582704906. OCLC 913337625.
- ^ „Victorian Masterpieces from the Museo de Arte de Ponce, Puerto Rico”. Metropolitan Museum of Art. Pristupljeno 2022-10-05.
- ^ Graham-Dixon, Andrew (5. 6. 2005). „ITP 266: Flaming June by Frederic Leighton”. The Sunday Telegraph.
- ^ Končarević, Ksenija (2022). Pravoslavlje, br. 1321. od 1. aprila, Sveslavenska leksema u savremenom srpskom jeziku. Beograd: SPC. str. 39.
- ^ Ovid, Fasti VI.1–88; H.H. Scullard, Festivals and Ceremonies of the Roman Republic (Cornell University Press, 1981), p. 126.
- ^ Almanach général de Saint-Domingue, pour l'année 1790, http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k1203334d/f27, Mozard, p. 13, 1791
- ^ Scullard, Festivals and Ceremonies, p. 126.
- ^ Karen K. Hersch, The Roman Wedding: Ritual and Meaning in Antiquity (Cambridge University Press, 2010), p. 47.
- ^ Schumann, Walter (2001). Gemstones of the World. Robert Hale. str. 230. ISBN 978-0-7198-0301-7.
- ^ „Pearl”. Gemdat.org. Arhivirano iz originala 4. 4. 2017. g. Pristupljeno 3. 4. 2017.
- ^ Warr, L.N. (2021). „IMA–CNMNC approved mineral symbols”. Mineralogical Magazine. 85 (3): 291—320. Bibcode:2021MinM...85..291W. S2CID 235729616. doi:10.1180/mgm.2021.43 .
- ^ „Mineralienatlas - Fossilienatlas”. Arhivirano iz originala 2. 2. 2017. g. Pristupljeno 20. 1. 2017.
- ^ Moonstone, Mindat.org, Pristupljeno 2022-02-06
- ^ „Moonstone – Florida State Symbols”. Florida Division of Historical Resource. Pristupljeno 1. 9. 2011.
- ^ Greenaway, Kate. Language of Flowers. London: George Routledge and Sons.
- ^ Laufer, Geraldine Adamich (1993). Tussie-Mussies: The Victorian Art of Expressing Yourself in the Language of Flowers. Workman Publishing. str. 4—25, 40—53. ISBN 9781563051067.
- ^ „Rose | Description, Species, Images, & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-02-24.
- ^ Mabberley, D. J. (1997). The Plant-Book: A Portable Dictionary of the Vascular Plants. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521414210.
- ^ „Lonicera japonica”. CABI. 29. 11. 2018. Pristupljeno 3. 8. 2019.
- ^ „Lonicera L.”. Plants of the World Online. Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew. 2022. Pristupljeno 9. 10. 2022.
- ^ The Earth passed the junction of the signs at 21:43 UT/GMT June 20, 2020, and will pass it again at 03:32 UT/GMT June 21, 2021.
- ^ „Astrology Calendar”, yourzodiacsign. Signs in UT/GMT for 1950–2030.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Logos, Aleksandar A. (2017). Putovanje misli : uvod u potragu za istinom. Beograd.
- Dershowitz, Nachum; Reingold, Edward M. (1997). Calendrical Calculations. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-56474-8. Arhivirano iz originala 17. 10. 2002. g. Pristupljeno 07. 07. 2017. with Online Calculator
- Dershowitz, Nachum; Reingold, Edward M. (2008). Calendrical Calculations. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 9780521885409.
- Birashk, Ahmad (1993). A comparative Calendar of the Iranian, Muslim Lunar, and Christian Eras for Three Thousand Years. Mazda Publishers. ISBN 978-0-939214-95-2.
- Richards, EG (1998). Mapping Time, the calendar and its history. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-850413-9.
- Doggett, LE (1992). „Calendars”. Ur.: Seidelmann, P. Kenneth. Explanatory Supplement to the Astronomical Almanac. University Science Books. ISBN 978-0-935702-68-2. Arhivirano iz originala 1. 4. 2004. g.
- Aveni, Anthony F. (2000). Empires of Time: Calendars, Clocks, and Cultures (reprint of 1990 original izd.). London: Tauris Parke. ISBN 978-1-86064-602-7. OCLC 45144264.
- „calendar”, American Heritage Dictionary (5th izd.), 2017
- Björnsson, Árni (1995) [1977]. High Days and Holidays in Iceland. Reykjavík: Mál og menning. ISBN 978-9979-3-0802-7. OCLC 186511596.
- Rose, Lynn E. (1999). Sun, Moon, and Sothis. Kronos Press. ISBN 978-0-917994-15-9.
- Schuh, Dieter (1973). Untersuchungen zur Geschichte der Tibetischen Kalenderrechnung. Wiesbaden: Franz Steiner Verlag. OCLC 1150484.
- Spier, Arthur (1986). The Comprehensive Hebrew Calendar. Feldheim Publishers. ISBN 978-0-87306-398-2.
- Zerubavel, Eviatar (1985). The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week. University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-98165-9.
- Fraser, Julius Thomas (1987). Time, the Familiar Stranger (illustrated izd.). Amherst: University of Massachusetts Press. ISBN 978-0-87023-576-4. OCLC 15790499.
- Whitrow, Gerald James (2003). What is Time?. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-860781-6. OCLC 265440481.
- C.K, Raju (2003). The Eleven Pictures of Time. SAGE Publications Pvt. Ltd. ISBN 978-0-7619-9624-8.
- C.K, Raju (1994). Time: Towards a Consistent Theory. Springer. ISBN 978-0-7923-3103-2.
- al-Biruni (1879). The Chronology of Ancient Nations, Chapter VII. C. Edward Sachau. London.
- Belenkiy, Ari (2002). „A Unique Feature of the Jewish Calendar – Dehiyot”. Culture and Cosmos. 6: 3—22.
- Jonathan Ben-Dov (2008). Head of All Years: Astronomy and Calendars at Qumran in their Ancient Context. Leiden: Brill.
- Blackburn, Bonnie; Leofranc Holford-Strevens (2000). The Oxford Companion to the Year: An Exploration of Calendar Customs and Time-reckoning. USA: Oxford University Press.
- Burnaby, Sherrard Beaumont (1901). Elements of the Jewish and Muhammadan Calendars. London: George Bell and Sons.
- Bushwick, Nathan (1989). Understanding the Jewish Calendar. New York/Jerusalem: Moznaim. ISBN 978-0-940118-17-1.
- Feldman, William Moses (1978). Rabbinical Mathematics and Astronomy (3rd izd.). New York: Sepher-Hermon Press.
- Poznanski, Samuel (1910). „Calendar (Jewish), Encyclopædia of Religion and Ethics”. 3. Edinburgh: T. & T. Clark: 117—124.
- Reingold, Edward M.; Dershowitz, Nachum (2001). Calendrical Calculations: The Millennium Edition (2 izd.). Cambridge University Press. str. 723–730. ISBN 978-0-521-77752-0.
- Resnikoff, Louis A. (1943). Jewish Calendar Calculations. Scripta Mathematica. 9. str. 191—195,274—277.
- Schwartz, Eduard (1905). Christliche und jüdische Ostertafeln (Abhandlungen der königlichen Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen. Philologisch-Historische Klasse. Neue Folge, Band viii). Berlin.
- Spier, Arthur (1986). The Comprehensive Hebrew Calendar: Twentieth to the Twenty-Second Century 5660–5860/1900–2100. Jerusalem/New York: Feldheim Publishers.
- Stern, Sacha (2001). Calendar and Community: A History of the Jewish Calendar 2nd Century BCE to 10th Century CE. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-827034-8.