Ćuprija (grad)
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćuprija je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 20585 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 21367 stanovnika).
| Ćuprija | |
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Upravni okrug | Pomoravski |
| Opština | Ćuprija |
| Geografski podaci | |
| Geografske koordinate | 43° 55′ 23" SGŠ 21° 22′ 07" IGD |
| Nadmorska visina | 116 m |
| Stanovništvo (2002) | |
| broj stanovnika | 20585 |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 35230 35231 |
| Pozivni broj | 035 |
| Registarska oznaka | ĆU / ЋУ |
|
Ćuprija na mapi Srbije |
|
Koordinate: 43° 55′ 23" SGŠ, 21° 22′ 07" IGD
Sadržaj |
[uredi] Geografske odlike
Ćuprija se nalazi između drumskog i železničkog magistralnog puta Beograd-Niš, 145 km udaljena od Beograda, odnosno 90 km od Niša. Sam grad leži na ušću dveju reka Ravanice i Velike Morave.
[uredi] Istorija
Nalazio se na nekada strateški važnom rimskom putu koji je spajao Konstantinopolj sa Rimom, pa je tamo podignut garnizon, a kasnije je grad poznat pod nazivom Horreum Margitj. žitnica Morave jer se žito iz celog Pomoravlja tamo prikupljalo. U srednjem veku se nazivao Ravno, a ime je dobio najverovatnije po dolasku Slovena na Balkansko poluostrvo. U 15. veku su ga osvojili Turci, te podigli most, odnosno ćupriju po kojoj je dobio novo ime. U Ćupriji je takođe i Miloš Obrenović sklopio usmeni sporazum. Tim sporazumom je Srbima u Beogradskom pašaluku osigurao pravo da sakupljaju poreze, da učestvuju u suđenju Srba, da u Beogradu otvore narodnu kancelariju koja će se sastojati od srpskih knezova.
[uredi] Privreda
U oblasti trgovine i zanatstva, dominira privatno preduzetništvo. Ugostiteljstvo i turizam uklapaju se u privredni i društveni razvoj ovog područja, a centralno mesto u ugostiteljskoj-turističkoj ponudi ovog kraja zauzimaju: manastir Ravanica, spomen-park boja na Ivankovcu i ugostiteljski objekti na obali reke Velike Morave.
[uredi] Kultura
Društvene delatnosti na području opštine po svojoj razvijenosti dostižu republički prosek. Dominantno mesto u društvenoj sferi života na ovom području zauzima zdravstvo sa Zdravstvenim centrom, koji pretenduje da preraste u klinički centar. Obrazovanje je takođe oblast koja se može pohvaliti dugom tradicijom. Grad ima tri osnovne škole, sa isturenim odeljenjima u svim selima, tri srednje: medicinski, tehničku i gimnaziju, Visoku medicinski školu. U oblasti muzičkog obrazovanja postoje dve škole, muzička škola za osnovno muzičko obrazovanje "Dušan Skovran" i Škola za muzičke talente, jedinstvena obrazovna institucija u zemlji, a i ovom delu Evrope.
Opština je poznata i po velikom broju institucija u kulturi i nekoliko manifestacija u ovoj oblasti koje uživaju određeni ugled i širu popularnost: kulturni centar "Zanatski dom", biblioteka „Dušan Matić“, muzej, Gradsko pozorište, KUD "Železničar". Od kulturnih manifestacija tu su: Vidovdanske svečanosti, "Matićevi dani", Izložba svetskog zdravstvenog plakata, Likovna kolonija, Sabor likovnih umetnika u Supskoj.
Sportski život jodvija se po klubovima i na terenima. U gradu postoje dva fudbalska stadiona, hala sportova, dva bazena, nekoliko teniskih igrališta, streljana, atletska kružna i kros staza. U gradu funkcioniše jedna TV stanica i četiri radio stanice.
[uredi] Demografija
U naselju Ćuprija živi 16558 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (38,6 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 6891 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2] | ||||
|---|---|---|---|---|
| Srbi | 19.379 | 94,14% | ||
| Romi | 249 | 1,20% | ||
| Jugosloveni | 78 | 0,37% | ||
| Crnogorci | 76 | 0,36% | ||
| Makedonci | 53 | 0,25% | ||
| Vlasi | 50 | 0,24% | ||
| Hrvati | 37 | 0,17% | ||
| Slovenci | 15 | 0,07% | ||
| Goranci | 11 | 0,05% | ||
| Bugari | 10 | 0,04% | ||
| Muslimani | 9 | 0,04% | ||
| Rumuni | 7 | 0,03% | ||
| Česi | 5 | 0,02% | ||
| Ukrajinci | 3 | 0,01% | ||
| Mađari | 3 | 0,01% | ||
| Rusini | 2 | 0,00% | ||
| Slovaci | 1 | 0,00% | ||
| Rusi | 1 | 0,00% | ||
| Nemci | 1 | 0,00% | ||
| Bunjevci | 1 | 0,00% | ||
| Albanci | 1 | 0,00% | ||
| nepoznato | 447 | 2,17% | ||
| m | ž | |||
| ? | 48 | 66 | ||
| 80+ | 138 | 235 | ||
| 75-79 | 247 | 425 | ||
| 70-74 | 409 | 577 | ||
| 65-69 | 563 | 648 | ||
| 60-64 | 507 | 657 | ||
| 55-59 | 538 | 586 | ||
| 50-54 | 803 | 872 | ||
| 45-49 | 901 | 958 | ||
| 40-44 | 696 | 802 | ||
| 35-39 | 598 | 645 | ||
| 30-34 | 592 | 639 | ||
| 25-29 | 688 | 679 | ||
| 20-24 | 762 | 752 | ||
| 15-19 | 671 | 646 | ||
| 10-14 | 658 | 577 | ||
| 5-9 | 590 | 526 | ||
| 0-4 | 443 | 443 | ||
| prosek | 38.6 | 41.5 | ||
|
|
| Pol | Ukupno | Neoženjen/ Neudata |
Oženjen/ Udata |
Udovac/ Udovica |
Razveden/ Razvedena |
Nepoznato |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 8161 | 2213 | 5214 | 366 | 294 | 74 |
| Ženski | 9187 | 1828 | 5251 | 1479 | 567 | 62 |
| Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 3532 | 178 | - | 22 | 1013 | 100 | 197 | 566 | 66 | 306 |
| Ženski | 3213 | 73 | - | 2 | 765 | 27 | 28 | 552 | 78 | 89 |
| Oba | 6745 | 251 | - | 24 | 1778 | 127 | 225 | 1118 | 144 | 395 |
| Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
| Muški | 20 | 76 | 260 | 159 | 265 | 125 | - | - | 179 | |
| Ženski | 52 | 64 | 174 | 256 | 879 | 83 | 1 | - | 90 | |
| Oba | 72 | 140 | 434 | 415 | 1144 | 208 | 1 | - | 269 |
[uredi] Reference
- ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ^ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
[uredi] Spoljašnje veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Ćuprija kao na dlanu
| Naseljena mesta opštine Ćuprija |
|---|
|
Batinac • Bigrenica • Virine • Vlaška • Dvorica • Ivankovac • Isakovo • Jovac • Kovanica • Krušar • Mijatovac • Ostrikovac • Paljane • Senje • Supska • Ćuprija |


