Džerom Dejvid Selindžer

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džerom Dejvid Selindžer
Lični podaci
Datum rođenja(1919-01-01)1. januar 1919.
Mesto rođenjaNjujork, SAD
Datum smrti27. januar 2010.(2010-01-27) (91 god.)
Mesto smrtiNju Hempšir, SAD
ObrazovanjeUniverzitet Kolumbija

Džerom Dejvid Selindžer (engl. Jerome David Salinger; Njujork 1. januar 1919Nju Hempšir, 27. januar 2010) bio je američki romanopisac i pripovedač. Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovedaka između 1948. i 1959. godine. Njegovo najpoznatije delo je „Lovac u žitu“, a knjiga se može naći i pod naslovom „Lovac u raži“.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Dž. D. Selindžer je rođen na Menhetnu (Njujork), gde je i odrastao i počeo da se bavi pisanjem kratkih priča, dok je još uvek bio u srednjoj školi. Nekoliko je objavljeno u časopisu Priča.[2]

Selindžer je bio sin uspešnog Jevrejina, koji se bavio uvozom sira. Majka mu je bila škotsko-irskog porekla. U detinjstvu su ga zvali Soni. Nakon osnovnog školovanja, poslat je u vojnu akademiju Veli Fordž, gde je boravio od 1934. do 1936. godine. Tokom 1937. godine boravio je pet meseci u Evropi. Od 1937. do 1938. godine studirao je na koledžu „Ursinus“ i Univerzitetu u Njujorku. Prva prava ljubav bila mu je Una O’Nil, s kojom se redovno dopisivao, i bio je iznenađen kad se udala za Čarlija Čaplina, koji je bio mnogo stariji od nje.

Tokom Drugog svetskog rata sudelovao je u raznim bitkama, čak i u invaziji na Normandiju. Njegovi saborci opisali su ga kao hrabrog i istinskog heroja. Tokom prvih meseci u Evropi uspevao je da se bavi pisanjem, a u Parizu je čak i upoznao Ernesta Hemingveja.

Godine 1945, oženio se francuskom lekarkom Silvijom, od koje se brzo razveo, pa se 1955. godine ponovo oženio — ovog puta je izabranica njegovog srca bila Kler Daglas. I taj brak je završen razvodom 1967. godine, kad se Selindžer potpuno povukao u svoj vlastiti svet.

Selindžer je često patio od stresa, i s godinama se sve više povlačio u sebe. O svom najpoznatijem liku, Holdenu, često je govorio kao o prijatelju.

S vremena na vreme su se javljale glasine da će Selindžer objaviti još koji roman, no to se nikad nije dogodilo. Najpoznatija dela su mu: „Lovac u raži“, „Za Esme“, „Visoko podignite krovnu gredu, tesari“, „Simor: uvod“, „Freni i Zui“.

Lovac u žitu[uredi | uredi izvor]

Roman „Lovac u raži“ (1951) govori o mladom buntovniku pod imenom Holden Kolfild i njegovim zanimljivim doživljajima u Njujorku. U vreme objavljivanja knjige, ali i kasnije, Holden Kolfild je postao gotovo mitska ličnost u Americi, ali i širom sveta.[3] Knjiga je i danas popularna, a štampana je u preko stotinu izdanja i u oko deset miliona primeraka.

Za Esme (devet priča)[uredi | uredi izvor]

Knjiga „Za Esme“ je objavljena 1953. godine.

U pričama pisac obrađuje rano sazrelu decu 1950-ih godina. Deca su pomućena i zbunjena, a njihova osetljivost je u sukobu sa praznim i materijalističkim svetom odraslih.

U knjizi se nalazi devet priča:

  • Perfektan dan za banane-ribe
  • Ujka Vigli u Konektikatu
  • Pre početka rata sa Eskimima
  • Čovek koji se smeje
  • Dole kod čamca
  • Za Esme – S ljubavlju i mučninom
  • Lepa usta i zelene mi oči
  • Plavi period De Daumier-Smita
  • Tedi

Freni[uredi | uredi izvor]

Novela objavljena 1955. godine a bavi se sudbinom sedmoro dece porodice Glas.

Visoko podignite krovnu gredu, tesari[uredi | uredi izvor]

Novela „Visoko podignite krovnu gredu, tesari“ objavljena je 1955. godine.

Zui[uredi | uredi izvor]

„Zui“ je objavljena 1957. godine i nastavak je novele „Freni“.

U očajanju zbog svog okruženja, junakinja ove ljubavne priče doživljava nervni slom, povlači se u sebe, težeći da uspostavi vezu sa svojim bićem i postigne prosvetljenje.

Simor: uvod[uredi | uredi izvor]

I ova četvrta Selindžerova novela, kao i prethodne, bavi se decom porodice Glas.

Knjiga je objavljena 1959. godine i posle toga Selindžer se veoma retko pojavljivao u javnosti i nije objavljivao nova dela.

Spisak radova[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Objavljene priče[uredi | uredi izvor]

Neobjavljene priče[uredi | uredi izvor]

  • "The Survivors" (1939)
  • "The long hotel story" (1940)
  • "The Fishermen" (1941)
  • "Lunch for Three" (1941)
  • "I Went to School with Adolf Hitler" (1941)
  • "Monologue for a Watery Highball" (1941)
  • "The Lovely Dead Girl at Table Six" (1941)
  • "Mrs. Hincher" (1942), also known as "Paula"
  • "The Kissless Life of Reilly" (1942)
  • "The Last and Best of the Peter Pans" (1942)
  • "Holden On the Bus" (1942)
  • "Men Without Hemingway" (1942)
  • "Over the Sea Let’s Go, Twentieth Century Fox" (1942)
  • "The Broken Children" (1943)
  • "Paris" (1943)
  • "Rex Passard on the Planet Mars" (1943)
  • "Bitsey" (1943)
  • "What Got Into Curtis in the Woodshed" (1944)
  • "The Children's Echelon" (1944), also known as "Total War Diary"
  • "Boy Standing in Tennessee" (1944)
  • "The Magic Foxhole" (1944)
  • "Two Lonely Men" (1944)
  • "A Young Man in a Stuffed Shirt" (1944)
  • "The Daughter of the Late, Great Man" (1945)
  • "The Ocean Full of Bowling Balls" (1947)
  • "Birthday Boy" (1946), also known as "The Male Goodbye"[11]
  • "The Boy in the People Shooting Hat" (1948)
  • "A Summer Accident" (1949)
  • "Requiem for the Phantom of the Opera" (1950)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Džerom Dejvid Selindžer (Jerome David Salinger) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/dzerom-dejvid-selindzer-jerome-david-salinger/”. biografija.org. Pristupljeno 17. 1. 2022.  Spoljašnja veza u |title= (pomoć)
  2. ^ "J. D. Salinger". EXPLORING Novels. Detroit: Gale, 2003. Web. November 9, 2010.
  3. ^ Skow, John (15. 9. 1961). „Sonny: An Introduction”. Time. Arhivirano iz originala 01. 08. 2013. g. Pristupljeno 12. 4. 2007. 
  4. ^ Bryan, James E. (1961). „J. D. Salinger: The Fat Lady and the Chicken Sandwich”. College English. 23 (3): 226—229. JSTOR 373014. doi:10.2307/373014. 
  5. ^ a b Slawenski, Kenneth (25. 1. 2011). J. D. Salinger: A Life (na jeziku: engleski). Random House Publishing Group. str. 177. ISBN 978-0-679-60479-2. 
  6. ^ Reiff 2008, str. 131.
  7. ^ a b Prigozy, Ruth (2009). Bloom, Harold, ur. J. D. Salinger (na jeziku: engleski). Bloom's Literary Criticism. str. 90. ISBN 978-1-4381-1317-3. 
  8. ^ „Library exhibit offers glimpse into Salinger's life and work”. ABC News. 18. 10. 2019. Pristupljeno 4. 4. 2022. 
  9. ^ Thalheimer, Anne N. (2009). Werlock, Abby H. P., ur. Companion to Literature: Facts on File Companion to the American Short Story (na jeziku: engleski). Infobase Publishing. str. 258. ISBN 978-1-4381-2743-9. 
  10. ^ Miller, James E. (3. 12. 1965). J.D. Salinger (na jeziku: engleski). University of Minnesota Press. str. 42. ISBN 978-1-4529-1042-0. 
  11. ^ Romano, Andrew (30. 11. 2013). „What the Leaked J.D. Salinger Stories Reveal About the Author”. The Daily Beast. Pristupljeno 7. 4. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]