Džon Neper
Džon Neper | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1550. |
Mesto rođenja | Merčiston Kasl, Edinburg, Škotska |
Datum smrti | 4. april 1617.66/67 god.) ( |
Mesto smrti | Merčiston Kasl, Edinburg, Škotska |
Obrazovanje | Univerzitet u Sent Endrjuzu |
Naučni rad | |
Polje | Matematika |
Poznat po | Logaritmi, Neperove kosti, popularizacija decimalne tačke |
Džon Neper (engl. John Napier, 1550—4. april 1617), sa nadimkom Veličanstveni Merčiston, je bio škotski matematičar, fizičar, astronom/astrolog i osmi lord od Merčistona.
Ostao je upamćen kao pronalazač logaritama, sprave za jednostavnije računanje poznate pod nazivom Neperove kosti, i po popularizaciji upotrebe decimalne tačke. Neperovo rodno mesto, Merčiston Kasl, Edinburg, Škotska, je danas deo Univerziteta Neper. Umro je od kostobolje, a sahranjen je u crkvi Sv. Katberta u Edinburgu.
Doprinos u matematici[uredi | uredi izvor]
Neper je relativno slabo poznat van matematičkih i inženjerskih krugova, u okviru kojih je napravio ključni pomak u upotrebi matematike. Logaritmi su učinili ručni račun mnogo jednostavnijim i bržim, i na taj način otvorili vrata mnogim kasnijim naučnim otkrićima. Njegovo najpoznatije delo, Opis divnog kanona logaritama (lat. Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio) sadrži 37 strana objašnjenja i devedeset strana tablica, koje su olakšale dalji napredak astronomije, dinamike, fizike, i astrologije. Takođe je izumeo Neperove kosti, jednu vrstu abakusa, odnosno sprave za jednostavnije računanje koja je bila napravljena od drveta i slonovače što je bio razlog da dobije neobično ime.
Teologija[uredi | uredi izvor]
Neper je svoj matematički talenat koristio i u teologiji, da bi pomoću Knjige Otkrovenja predvideo Apokalipsu. Verovao je da će do kraja sveta doći 1688. ili 1700. godine. Takođe, ponekad se tvrdi da je bio veštac; međutim, u to vreme je bilo uobičajeno da se ljudi talentovani za nauku optužuju za veštičarenje bez realne osnove.
Gde se može sresti Neperovo ime[uredi | uredi izvor]
- Alternativna merna jedinica za decibel, neper, dobila je naziv po Džonu Neperu.
- Univerzitet Neper u Edinburgu nosi svoje ime u čast Neperu.
- Jedan krater na mesecu je Neperov krater, a postoji i asteroid, koji nosi njegovo ime (7096 Neper).
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Neper je umeo da upotrebi crnog petla da bi ustanovio ko ga od njegove posluge potkrada. Zatvorio bi osumnjičene u sobu sa petlom jednog po jednog, rekavši im da ga pomiluju, i da će petao potom reći Neperu ko je kradljivac. Neper bi posuo petla ugljenom prašinom, znajući da sluge koje su nevine neće imati problem da ga pomaze, dok pravi kradljivci to neće uraditi, pa će imati čiste ruke kada izađu iz odaje. [1]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- (1593) Plaine Discovery of the Whole Revelation of St. John
- (1614) Mirifici logarithmorum canonis descriptio - engleski prevod Edvarda Rajta objavljen je 1616.
- (1617) Rabdologiae
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „John Napier and the Devil”. Arhivirano iz originala 24. 02. 2009. g. Pristupljeno 19. 6. 2008.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Džon Neper”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews.
- Diploudis, Aleksandros. O Neperovim kostima Univerzitet Heriot-Vat (Heriot-Watt), 1997. (jezik: engleski)
- Uvod u sfernu trigonometriju uz korišćenje Neperovog kruga i Neperovih pravila (jezik: engleski)