Avarski kaganat
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Avarski kaganat | |||
---|---|---|---|
Geografija | |||
Kontinent | Evropa | ||
Regija | srednja Evropa, Balkan | ||
Društvo | |||
Religija | tengrijanstvo | ||
Politika | |||
Oblik države | kaganat | ||
— Kagan | Bajan | ||
Istorija | |||
Istorijsko doba | srednji vek | ||
— Osnivanje | 567. | ||
— Ukidanje | 804. | ||
Zemlje prethodnice i naslednice | |||
Prethodnice: | Naslednice: | ||
Ovaj članak je deo serije o istoriji Mađarske |
Avarski kaganat je naziv za državu koja je postojala u srednjoj Evropi između 6. i 9. veka. Osnovali su je Avari, narod turkijskog porekla, koji se doselio na te prostore 567. godine iz istočne Evrope. Prema nekim izvorima, Kaganat je bio avarsko-slovenska država, jer su u njoj, pored Avara, znatan deo stanovništva činili i Sloveni, u statusu pokorenog stanovništva i vojnih saveznika Avara. Kaganat su uništili Franci 796. godine, nakon čega je njegova teritorija podeljena između Franačke države i Bugarskog carstva.
Prvo poslanstvo na dvor u Carigrad Avari su poslali 557/558. godine tražeći od Vizantije novac za borbu protiv njenih neprijatelja. Tada su živeli u susedstvu Alana[1]. Kao posledica ovog dogovora sa Vizantijom, Avari su pokorili Onoguze, Kutrigure,Utigure, Zale, Hune i Sabire koji su živeli u crnomorskim (pontskim) stepama u periodu od 558-560. godine[1]. Drugo avarsko poslanstvo je stiglo u Carigrad 562. godine i tražilo je pored novca i zemlju za naseljavanje, već držeći pod svojom vlašću Malu Skitiju, današnju Dobrudžu. Carigrad je im ponudio prostor Donje Panonije ali su to Avari odbili. Novo poslanstvo Avara došlo je u Carigrad 565. godine nudeći vojne usluge Vizantiji u zamenu za podršku u borbi protiv Zapadnih Turaka. U to vreme padaju prvi prodori Avara u Panonsku niziju, i to protiv Gepida 567. godine. Izaslanici Langobarda tražili su savez protiv sa Avarima protiv Gepida, koji su tada držali Donju Panoniju i Dakiju. Avari zaposedaju Panonsku niziju 568. godine uništavajući Gepide, dok su Langobardi otišli za Italiju.
Vladari[uredi | uredi izvor]
- Bajan (567-582)
- Stariji Bajanov sin, nepoznato ime (582-601)
- Mlađi Bajanov sin, nepoznato ime (601-630)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Avari (panonski ili karpatski Avari)
- Franačko-avarski ratovi
- Opsada Sirmijuma
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dragan Brujić, Vodič kroz svet Vizantije, Beograd, 2004.
- The Times History of Europe, Times Books, London, 2002.
- Jovan Kovačević, Avarski kaganat, Beograd, 1977.
- Bowlus, Charles R. (1995). Franks, Moravians, and Magyars: The Struggle for the Middle Danube, 788-907. Philadelphia: University of Pennsylvania Press.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Avari
- Bivše države Evrope
- Bivše monarhije
- Istorija Mađarske u srednjem veku
- Istorija Srbije u srednjem veku
- Istorija Vojvodine u srednjem veku
- Istorija Hrvatske u srednjem vijeku
- Istorija Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku
- Istorija Slovenije u srednjem veku
- Istorija Austrije u srednjem veku
- Istorija Slovačke u srednjem veku
- Istorija Češke u srednjem veku
- Istorija Rumunije u srednjem veku
- Istorija Bugarske u srednjem veku
- Istorija Ukrajine u srednjem veku