Agarta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Agarta je legendarni grad za koji je rečeno da se nalazi u unutrašnjosti zemljine kore (Umberto Eko, Fukoovo klatno) koncept je popularan u okviru ezoterizma.[1][2][3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Aleksandar Sent-Iv d Alvedre (Alexandre Saint-Yves d'Alveydre) objavio je prvi „pouzdani“ izveštaj o Agarti u Evropi. Po njemu, tajni svet „Agarta“ i svo njegovo znanje i bogatstvo „biće dostupni celom čovečanstvu kada se bude držalo zakona koji su doneli Mojsije i Isus" što znači „Kada Anarhija koja postoji u svetu bude zamenjena Sinarhijom" Po njegovom slikovitom opisu to je mesto koje stvarno postoji, ispod Himalaja i Tibeta. Informacije o Agarti kaže da je dobio sam od jednog avganskog princa.

Ferdinand Osendovski napisao je 1922. knjigu Zveri, ljudi i bogovi. U svojoj knjizi Osendovski priča o podzemnom kraljevstvu, poznatom budistima kao Agarti. (Ukronija. ISBN 86-8407-14-6 nevažeći ISBN )

Rene Genon u svom delu Kralj Sveta daje simboličko tumačenje Agarte. U doba okultacije, Kali-juge duhovna središta nisu više pristupačna, nego skrivena. U tom smislu i sama nebesa, odnosno Raj, tražićemo pod zemljom.

U mitologiji[uredi | uredi izvor]

Agarta je često povezana, a nekad se i brka sa Šambalom koja se često pominje u Vadžrajana budizmu i tibetanskim Kalačakra učenjima koja je oživela Blavacka i njeno Teozofsko društvo. Prema teozofima je Agarti široki region podzemnih pećina, ispunjen demonima. Rerih, čija su učenja povezana sa teozofima, doživljavao je postojanje Šambale fizički i duhovno.

U modernim medijima[uredi | uredi izvor]

Muzika[uredi | uredi izvor]

  • 1975, džez muzičar Majls Dejvis objavio je živi album Agarta, sa njeogovog koncerta u Osaki.
  • 2012, italijanski di-džej Kongorok objavio je pesmu Agarta. Pesma se nalazi na albumu "Cavo Paradiso".

Video igre[uredi | uredi izvor]

  • 2012, video igra The Secret World predstavlja Agartu kao otvoreni region šuplje zemlje.
  • video igra Final Fantasy IV predstavlja podzemni grad Agart koji vodi u podzemni svet
  • video igra Dominions 3: The Awakenin uključuje Agartu kao jednog od igrača, grupu džinova koji naseljavaju podzemlje.
  • video igra Call of Duty: Black Ops uključuje Agartu kao glavno uskršnje jaje na mapi Šangri-la.

Filmovi[uredi | uredi izvor]

  • 2011 anima Children Who Chase Lost Voices se odigrava u Agarti koju naseljavaju polu-napredni ljudi koji u njoj žive zajedno sa bogovima koji su napustili površinu Zemlje.

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Mustafa Karnas, Ergenekon šifra: Agarta. Knjiga inspirisana zaverom Ergenekon sa ciljem da se vrati vojna vlast u Turskoj
  • Ivan Vukadinović, Agarta - kraljevstvo podzemlja i zemlje, „Liber“. . Београд. ISBN 978-86-6133-012-4. . i Jeretici Agarte, „Draslar partner“. . Београд. 2012. ISBN 978-86-7614-202-6. .

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ossendowski & Palen 2003, str. 118
  2. ^ Eco, Umberto (5. 8. 2006). „Commentary: Spheres of influence”. The Observer. 
  3. ^ Tamas, Mircea Alexandru (2003). Agarttha, the invisible center. Rose-Cross Books. ISBN 978-0-9731191-1-4. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]