Азијски лав

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Azijski lav
Panthera leo persica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vrsta:
Podvrsta:
P. l. persica
Trinomijalno ime
Panthera leo persica
(Meyer, 1826)
Mapa rasprostranjenosti vrste u divljini:
  Girska šuma

Azijski lav (lat. Panthera leo persica) je podvrsta lava, vrste sisara iz reda zveri (Carnivora) i porodice mačaka (Felidae).

Azijski lav je jedna od pet velikih mačaka koje naseljavaju Indiju, ostale su bengalski tigar, indijski leopard, snežni leopard i oblačni leopard.[2][3]

Azijski lavovi nekada su naseljavali prostor od Mediterana do severoistočnih delova Indijskog potkontinenta, ali zbog intezivnog lova, zagađenja vode, i nestajanja prirodnog plena drastično je smanjeno njihovo stanište.

Istorijski gledano, azijski lavovi su klasifikovani u tri podvrste - bengalske, arapske i persijske lavove. Azijski lavovi su manji i lakši od svojih afričkih rođaka, ali su podjednako agresivani. Razlikuju se i po veličini grive koja je kod azijskih lavova manja.[4]

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

U divljini, naseljava samo Girsku šumu u indijskoj državi Gudžarat, gde je 1965. uspostavljeno utočište za azijske lavove površine 1.412,1 km². Nakon 1965. uspostavljen je i „Nacionalni park Girska šuma” površine 258,71 km², u kome je zabranjeno prisustvo ljudi. Dok je u utočištu za azijske lavove samo nomadskom plemenu Maldari dozvoljeno da napasa svoja stada.[5]

Azijski lavovi naseljavaju šumska staništa na planinama Gir i Girnar, na kojima se nalaze najveće gudžaratske sušne listopadne šume, trnovite šume i savane.

Ugroženost i populacioni trend[uredi | uredi izvor]

Ova podvrsta se smatra ugroženom.[6] Populacija azijskog lava ima trend rasta, sudeći po dostupnim podacima, oko 411 lavova je živelo u Girskoj šumi po podacima od aprila 2011. Već je maja 2015. taj broj narastao na 523 jedinke, 109 odrasla mužjaka, 201 odraslih ženki i 213 mladunaca.[7][8][9] Prema najnovijim podacima od avgusta 2017, populacija azijskog lava je dostigla broj od 650.[10][11]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

  • Lav (Panthera leo) - glavni članak o vrsti

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Breitenmoser, U.; Mallon, D.P.; Ahmad Khan, J. & Driscoll, C. (2008). Panthera leo persica. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2020.1. International Union for Conservation of Nature.  Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
  2. ^ Jhala, Y. V., Qureshi, Q., Sinha, P. R. (Eds.) (2011). Status of tigers, co-predators and prey in India, 2010. National Tiger Conservation Authority, Govt. of India, New Delhi, and Wildlife Institute of India, Dehradun. TR 2011/003 pp-302
  3. ^ Pandit, M. W.; Shivaji, S.; Singh, L. (2007). "You Deserve, We Conserve: A Biotechnological Approach to Wildlife Conservation."
  4. ^ Pocock, R. I. (1939). "Panthera leo".
  5. ^ Varma, K. (2009). "The Asiatic Lion and the Maldharis of Gir Forest: An Assessment of Indian Eco-Development".
  6. ^ Crvena lista Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. avgust 2010) (jezik: engleski)
  7. ^ Venkataraman, M. (2016). „Wildlife and human impacts in the Gir landscape”. Ur.: Agrawal, P.K; Verghese, A.; Krishna, S.R.; Subaharan, K. Human Animal Conflict in Agro-Pastoral Context: Issues & Policies. New Delhi: Indian Council of Agricultural Research. str. 32−40. 
  8. ^ Singh, H. S. (2017). „Dispersion of the Asiatic lion Panthera leo persica and its survival in human-dominated landscape outside the Gir forest, Gujarat, India”. Current Science. 112 (5): 933—940. 
  9. ^ Singh, A. P. (2017). „The Asiatic Lion (Panthera leo persica): 50 Years Journey for Conservation of an Endangered Carnivore and its Habitat in GIR Protected Area, Gujarat, India”. Indian Forester. 143 (10): 993—1003. 
  10. ^ Kaushik, H. (2017). „Lion population roars to 650 in Gujarat forests”. The Times of India. Pristupljeno 9. 8. 2017. 
  11. ^ Nandakumar, A. (2017). „Gir forest Asiatic lion brimming population needs translocation to Madhya Pradesh”. India Live Today. Arhivirano iz originala 09. 08. 2017. g. Pristupljeno 9. 8. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]