Alvar Alto

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alvar Alto
Alvar Alto
Lični podaci
Datum rođenja(1898-02-03)3. februar 1898.
Mesto rođenjaKourtane, Ruska Imperija
Datum smrti11. maj 1976.(1976-05-11) (78 god.)
Mesto smrtiHelsinki, Finska

Hugo Alvar Henrik Alto (fin. Hugo Alvar Henrik Aalto; Kourtane, 3. februar 1898Helsinki, 11. maj 1976) je bio finski arhitekta.[1]

Bio je profesor na Tehničkom institutu u Kembridžu (SAD). Jedan je od pionira moderne arhitekture, primenjivao prirodne materijale u skladu s tradicijom svoje zemlje. [1]Pionir je evropske moderne arhitekture. Bio je poznat po svojoj koncepciji u okviru organske arhitekture. Njegov relativno najpoznatiji komad dizajna je „Alto-vaza“.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Alto-spratnica
Alto- kolica za čaj iz 1936.

Alto je studirao arhitekturu od 1916. – 1922. godine na Tehničkom univerzitetu u Helsinkiju.[1] Njegov predavač bio je Armas Lindgren. Godine 1923. posle jednog studijskog puta po Evropi Alto je otvorio vlastiti arhitektonski biro u Jivaskili („Jyväskylä“) koji je kasnije premestio u Turku. Godine 1928. bio je član „CIAM-a“ (Congrès Internationaux d'Architecture Moderne).

Bio je pod uticajem ideja nemačkog „Werkbunda“ koji je objedinjavao napredne umetnike i arhitekte u Nemačkoj i ideja umetničke škole Valter Gropijusa i Ludvig Mis van der Roea, Bauhausa i njegovi napori su bili usmereni u smislu organske arhitekture u jednoj uskoj povezenosti sa idejama spoja zgrade i njene okoline čije principe je formulisao Frenk Lojd Rajt.

Godine 1933. bio je profesor za arhitekturu na Masačusets institutu za tehnologiju u Kembridžu. Tu je sarađivao na izradi oko 200 projekata od kojih je polovina bila izvedena.

Alto je bio oženjen sa Aino Marisio koja je 1949. godine preminula[1] i on se ponovo oženio sa mladom Elisom Makienemi. Njegove obe žene su crtale sa njim sve projekte.

Zgrade[uredi | uredi izvor]

Većinu projektovanih zgrada izveo je u Finskoj i SAD (Finska; biblioteke, pozorišta, robne kuće - SAD; studentski internat u Kembridžu) u svojim radovima se oprašta od geometrijskih konvencija i dolazi do ideja organske arhitekture.[2]

Glavna zgrada Tehničkog univerziteta u Helsinkiju
Finlandija hala
Alto- Teatar u Esenu- ulazni deo zgrade
Alvar- Alto- zgrada kulture u Volfsburgu
  • Zgrada redakcije časopisa „Turun Sanomat“, Turku 1929.
  • Sanatorijum za bolesti tuberkuloze, Paimio 1933.
  • Gradska biblioteka, Viborg (Rusija) 1927. – 1935.
  • Restoran sa enterijerom „Ravintola Savoy“ Helsinki 1937.
  • Finski paviljon za svetsku izložbu u Parizu 1937.
  • Finski paviljon za svetsku izložbu u Njujorku 1939.
  • Sportski centar i koncertnu dvoranu u Baču 1953.
  • Finski paviljon za bijenale u Veneciji 1956.
  • Zgradu kulture u Helsinkiju 1958.
  • Crkva „Tri križa“ (“Kolme Ristia“) u Imatra u Finskoj 1958.
  • Alto-spratnica (stambena zgrada) u Bremenu 1962.
  • Kulturni centar u Leverkusenu 1962.
  • Administrativna zgrada „Britisch Petroleum“ u Hamburgu 1964.
  • Kuća severa Rejkjavik 1968.
  • Finlandija hala Helsinki 1962. – 1971.
  • Projektovao je i počeo sa izvođenjem Alto-Teatar; zgradu opere u Esenu koja je završena posle njegove smrti 1988.

Dizajn[uredi | uredi izvor]

  • Alto-vaza
  • Fotelja „Tank“ (tenk)
  • Model Br. 31 ljuljajuća stolica sa rukohvatima 1930. – 1931.
  • Model Br. 98, kolica za čaj 1935. – 1936.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 37. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ Priručni slovnik naučni ČS Akademia vied, Praha 1966.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Udo Kuterman, Savremena arhitektura, Novi Sad, 1971.
  • Aalto, Alvar (1998). Schildt, Goran, ur. Alvar Aalto in His Own Words. Helsinki, Finland: Rizzoli. ISBN 978-0847820801. 
  • Alvar Aalto Museum (2011). „Alvar Aalto Museo” [Alvar Aalto Museum]. www.alvaraalto.fi. 
  • Anderson, Stanford (2013). Fenske, Gail; Fixler, David, ur. Aalto and America. Cambridge, MASS: MIT Press. ISBN 9780300176001. 
  • Anon (2014). „Honorary Doctors”. NTNU (na jeziku: Norwegian). Arhivirano iz originala 2. 1. 2014. g. Pristupljeno 10. 9. 2014. 
  • Anon (2013). „Alvar Aalto : architect biography”. architect.architecture.sk. Architecture.sk. 
  • Anon. „Biography Alvar Aalto 1898–1976” (PDF). Vitra Design Museum. 
  • Boyce, Charles (1985). „Aalto, Hugo Alvar Henrik (1899–1976)”. Dictionary of Furniture. New York, NY: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-0752-7. 
  • Brown, Theodore M. (1969). „Alto, Hugo Alvar Henrik”. Ur.: Myers, Bernard S. McGraw-Hill Dictionary of Art. I: AA-Ceylon. New York, NY: McGraw-Hill Book Company. LCCN 68026314. 
  • Chilvers, Ian, ur. (2004) [1988]. „Aalto, Alvar”. The Oxford Dictionary of Art (3rd izd.). Oxford, UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-860476-1. 
  • Enckell, Ulla (1998). Alvar Aalto: Taiteilija - Konstnären - The Artist. Helsinki: Amos Anderson Museum. ISBN 952-9531-25-7. 
  • Heporauta, Arne (1999). Alvar Aalto: Arkkitehti / Architect 1898–1976 (na jeziku: Finnish) (1st izd.). Helsinki, Finland: Rakennustieto. ISBN 951-682-546-X. 
  • Eisenbrand, Jochen, ur. (2014). Alvar Aalto - Second Nature. Weil am Rhein: Vitra Design Museum. ISBN 978-3-931936-93-8. 
  • Hipeli, Mia, ur. (2014). Paimio Sanatorium 1929-33: Alvar Aalto Architect Volume 5. Helsinki: Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-952-267-074-8. 
  • Holma, Marjo, ur. (2015). House of Culture. Jyväskylä: Alvar Aalto Museum. 
  • Jencks, Charles (1973). Modern Movements in Architecture. Garden City, NY: Anchor Press. ISBN 978-0385025546. 
  • Kairamo, Maija, ur. (2009). Alvar Aalto Library in Vyborg: Saving a Modern Masterpiece. Helsinki: Rakennustieto. ISBN 978-951-682-938-1. 
  • Korvenmaa, Pekka, ur. (2004). Sunila 1936-54: Alvar Aalto Architect Volume 7. Helsinki: Alvar Aalto Foundation. ISBN 952-5498-03-4. 
  • Laaksonen, Esa, ur. (2008). Maison Louis Carré 1956-61: Alvar Aalto Architect Volume 20. Helsinki: Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-952-5371-43-7. 
  • Labò, Mario (1968) [1959]. „Aalto, Hugo Alvar Henrik”. Ur.: Crandall, Robert W. Encyclopedia of World Art. I: Aalto-Asia Minor, Western. New York, NY: McGraw Hill Book Company, Inc. LCCN 59013433. 
  • McCarter, Robert (2006). Frank Lloyd Wright. London: Reaktion Books. ISBN 978-1861892683. 
  • Mikkola, Kirmo (1969). „Suomalaisen arkkitehtuurin ajankohtaista pyrkimyksiä”. Arkkitehti (na jeziku: Finnish). 66: 30—37. 
  • Paatero, Kristiina, ur. (1993). The Line - Original Drawings from the Alvar Aalto Archive. Helsinki: Alvar Aalto Foundation. ISBN 951-9229-81-7. 
  • Paavilainen, Simo, ur. (1982). Nordisk Klassicism – 1910–1930 [Nordic Classicism]. Helsinki: Museum of Finnish Architecture. ISBN 951-9229-21-3. 
  • Pallasmaa, Juhani (1998). Alvar Aalto: Villa Mairea 1938–39 (2nd izd.). Ram Pubns & Dist. ISBN 978-9525371314. 
  • Pelkonen, Eeva-Liisa (2009). Alvar Aalto: Architecture, Modernity, and Geopolitics. New Haven, CT: Yale University Press. ISBN 978-0300114287. 
  • Schildt, Göran (1994). Alvar Aalto, A life's work: Architecture, Design and Art. Helsinki, Finland: Otava Pub. Co. ISBN 978-9511129752. 
  • Suominen-Kokkonen, Renja (2007). Aino and Alvar Aalto – A Shared Journey – Interpretations of an everyday modernism. Helsinki: Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-9525371321. 
  • Tafuri, Manfredo; Co, Francesco Dal (1976). Architettura contemporanea [Modern Architecture] (na jeziku: Italian). Milan: Electa. 
  • Thorne, John, ur. (1984). „Aalto, Alvar”. Chambers Biographical Dictionary (Revised izd.). Chambers. ISBN 978-0-550-18022-3. 
  • Weston, Richard (1997) [1995]. Alvar Aalto. London, UK: Phaidon Press Limited. ISBN 978-0714837109. 
  • Tourney, Michele (2013). „Book of Members, 1780–2010: Chapter A” (PDF). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 13. 11. 2013. 
  • Schildt, Göran (1984). Alvar Aalto. The Early Years. New York, NY: Rizzoli. ISBN 978-0847805310. 
  • Schildt, Göran (1987). Alvar Aalto. The Decisive Years. New York, NY: Rizzoli. ISBN 978-0847807116. 
  • Schildt, Göran (1991). Alvar Aalto. The Mature Years. New York, NY: Rizzoli. ISBN 978-0847813292. 
  • Alvar Aalto Archive Staff (1994). The Architectural Drawings of Alvar Aalto 1917–1939: Aalto's Own Home in Helsinki, the Finnish Pavilion at the 1937 World's Fair in Paris, and Other Buildings and Projects, 1932–1937. Garland Architectural Archives. Routledge. 
  • Schildt, Göran (1994). Alvar Aalto: The Complete Catalogue of Architecture, Design and Art. New York, NY: Rizzoli. ISBN 978-0847818181. 
  • Laaksonen, Esa (2013). Alvar Aalto Architect. 5: Paimio Sanatorium 1928–32. Rakennustieto Publishing. ISBN 978-9516829541. 
  • Holma, Maija; Pallasmaa, Juhani; Suominen-Kokkonen, Renja (2003). Alvar Aalto Architect. 6: The Aalto House 1935–36. Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-9525498011. 
  • Korvenmaa, Pekka, ur. (2007). Alvar Aalto Architect. 7: Sunila 1936–1954. Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-9525498035. 
  • Aalto, Alvar (2008). Alvar Aalto Architect. 13: University of Technology, Otaniemi 1949–74. Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-9525498080. 
  • Hipeli, Mia (2009). Alvar Aalto Architect. 16: Jyväskylä University 1951–71. ASIN B002QH2LMK. 
  • Aalto, Alvar (2008). Alvar Aalto Architect. 20: Maison Louis Carre 1956–63. Alvar Aalto Foundation. ISBN 978-9525498066. 
  • Heporauta, Arne (1998). Alvar Aalto Arkkitehti: 1898–1976 (na jeziku: Finnish). Helsinki, Finland: Rakennustieto Oy. ISBN 978-9516825468. 
  • Fleig, Karl (1975). Alvar Aalto. Praeger Publishers. ISBN 978-0275496609. 
  • Pearson, Paul David (1978). Alvar Aalto and the International Style. New York: Whitney Library of Design. ISBN 978-0-8230-7023-7. 
  • Porphyrios, Demetri (1982). Sources of Modern Eclecticism. St. Martin's Press. ISBN 978-0312746735. 
  • Pallasmaa, Juhani (1985). Aalto: Alvar Aalto Furniture. MIT Press. ISBN 978-0262132060. 
  • Korvenmaa, Pekka; Treib, Marc (2002). Reed, Peter, ur. Alvar Aalto: Between Humanism and Materialism. New York, NY: The Museum of Modern Art. ISBN 978-0870701078. 
  • Quantrill, Malcolm (1983). Alvar Aalto: A Critical Study. Secker & Warburg. ISBN 9780941533355. 
  • Ruusuvuori, Aarno, ur. (1978). Alvar Aalto 1898–1976. Helsinki, Finland: The Museum of Finnish Architecture. ASIN B0000ED4GS. 
  • Jormakka, Kari; Gargus, Jacqueline; Graf, Douglas The Use and Abuse of Paper. Essays on Alvar Aalto. Datutop 20: Tampere 1999.
  • Connah, Roger (2008). Aaltomania. Rakennustieto Publishing. ISBN 978-9516826137. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Archives
Kaalozi
Zgrade i pregledi
Dizajn