Aleksander fon Krobatin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksander Friher fon Krobatin
Aleksander fon Krobatin
Lični podaci
Puno imeAlexander Freiherr von Krobatin
Datum rođenja(1849-09-12)12. septembar 1849.
Mesto rođenjaOlmic, Austrijsko carstvo
Datum smrti28. septembar 1933.(1933-09-28) (84 god.)
Mesto smrtiBeč, Austrija

Aleksander frajher fon Krobatin (nem. Alexander Freiherr von Krobatin; Olmic, 12. septembar 1849Beč, 28. septembar 1933) je bio austrougarski feldmaršal i vojni zapovednik. Tokom Prvog svetskog rata bio je austrougarski ministar rata, pa je zapovedao 10. armijom na Italijanskom bojištu.

Detinjstvo, mladost i vojna karijera[uredi | uredi izvor]

Aleksander fon Krobatin rođen je 12. septembra 1849. u Olomoucu. Od 1865. pohađa Artiljerijsku akademiju u Meriš-Vajskirhenu, a po završetku 1869. kao poručnik služi u 3. artiljerijskom bataljonu. Krobatin je nastavio školovanje specijalizujući se u području artiljerije, pa je od 1877. predavao na Tehničkoj vojnoj akademiji u Beču. Čin majora dostigao je u maju 1889. nakon čega je 1890. postao direktor Artiljerijke kadetske škole. Navedenu dužnost obavlja do 1895. kada sa činom pukovnika postaje komandant 1. artiljerijske pukovnije do 1896. kada prelazi u ministarstvo rata na dužnost šefa 7. odeljenja. U novembru 1900. Unapređen je u general-majora, čin podmaršala dostigao je u maju 1905, dok je u novembru 1910. unapređen u generala artiljerije. U decembru 1912. postao je ministar rata i na toj dužnosti je dočekao i početak Prvog svetskog rata.

Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Krobatin je kao ministar rata nastojao modernizovati austrougarsku vojsku. U tome je delimično i uspeo, pa je za vreme njegovog mandata austrougarska vojska snabdevena novim oružjima (primer bacačima plamena), te je znatno povećan broj mitraljeza kod pešadije. Takođe, znatno je povećan broj topova na nivou divizija. U februaru 1916. Krobatin je unapređen u general-pukovnika čime je postao jedan od prvih oficira sa tim novostvorenim činom u austrougarskoj vojsci.

Odlaskom Konrada sa mesta načelnika Generalštaba u martu 1917, Krobatin je ostao bez uticajnog zaštitnika. Zatražio je od cara zapovedništvo na bojištu u čemu mu je i udovoljeno. Tako je Krobatin u aprilu 1917. Postao komandantom 10. armije na Italijanskom bojištu zamenivši na tom mestu Karla Skotija. Kao komandant 10. armije Krobatin učestvuje u velikoj austro-nemačkoj pobedi u bici kod Kobarida u kojoj je njegova armija uništila dve italijanske divizije. Za navedeni uspeh unapređen je 5. novembra 1917. u feldmaršala.

U junu 1918. Krobatin sa 10. armijom učestvuje u bici na Pijavi u kojoj doživljava poraz. Pred sam kraj rata u oktobru 1918. Krobatin postaje komandant grupe armije koja je dobila njegovo ime kojom komanduje u konačnom autrougarske porazu u bici kod Vitorija Veneta.

Posle rata[uredi | uredi izvor]

Odmah nakon završetka rata Krobatin se penzionisao. Postao je počasni doktor Bečkog tehničkog instituta, te počasnim predsednikom Dobrotvornog fonda cara Karla. Preminuo je 28. septembra 1933. godine u 84. godini života u Beču.

Profesionalni dosije[uredi | uredi izvor]

Krobatin (levo), 1915.
  • 1865. — Pohađa Artiljerijsku akademiju do 1869.
  • 1869. — Unapređen u Leutnant (poručnik)
  • 1873. — Unapređen u Oberleutnant (viši poručnik)
  • 1879. — Unapređen u Hauptmann 2. Kl (kapetan druge klase)
  • 1882. — Unapređen u Hauptmann 1. Kl (kapetan prve klase)
  • 1877. — Pohađa Technisch Militarisch Akademie (Vojno tehničku Akademiju) do 1885.
  • 1885. — Truppendienst (vojnik) sve do 1890.
  • 1889. — Unapređen u Major (major)
  • 1890. — Šef Artillery Kadett Schule (Artiljerijsko kadetske škole) do 1895.
  • 1892. — Unapređen u Oberstleutnant (potpokovnik)
  • 1895. — Unapređen u Oberst (pukovnik)
  • 1895 — Komandant Korps Artillery Regiment 1 (1. artiljerijska pukovnija)
  • 1896. — Šef 7. odeljenja RKM-a do 1904.
  • 1900. — Unapređen u Generalmajor (general-major)
  • 1904. — Šef odeljaka za RKM do 1912.
  • 1905. — Unapređen u Feldmarschalleutnant (general-majora)
  • 1910. — Unapređen u Feldzeugmeister (general artiljerije)
  • 1912. — k.u.k Minister of war (ministar rata) do aprila 1917.
  • 1916. — Unapređen u Generaloberst (general-pukovnika)
  • 1917. — Komandant 10. armije do oktobra 1918.
  • 1917 — Unapređen u Feldmarschall (feldmašal)
  • 1918. — Komandant Heeresgruppe Tirol (komandant grupe armije) do novembra 1918.

Napomene[uredi | uredi izvor]

Što se tiče ličnih imena: frajher (Freiherr) je titula u rangu barona, a ne prvo ili srednje ime.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Spencer C. Tucker, The Enciclopedia of World War I, ABC-CLIO Inc, 2005. pp. 654

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]