Alenovo pravilo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Alenovo pravilo je naziv za ekološko pravilo, postavljeno od strane američkog zoologa Džoela Asafa Alena[1] 1877. Ovim pravilom formulišu se odnosi između dužine istaknutih delova tela- (uši, ekstremiteti, vrat)- nekog homeotermnog (endotermnog) organizma i temperature njegove životne sredine.

Istaknuti delovi tela, naime, intenzivnije odaju toplotu od manje istaknutih, pa se zato zapaža da u hladnijim predelima životinje imaju kraće uši, ekstremitete i rep, a nekada su i sasvim redukovani[2].

Objašnjenje[uredi | uredi izvor]

Dve prizme imaju iste zapremine, ali različite površine.

Pravilo predviđa da bi homeotermne životinje, različitog obima tela, trebalo da imaju različite površine, koje bi uskladile odvođenje toplote iz tela. Slika prikazuje dve pravougaone prizme, koje su, obe, po osam kubnih metara zapremine. Svaki od blokova od kojih se sastoje, sadrži jednu datu jedinicu zapremine i površine.

  • Prizma koja je viša, koja ima dva bloka u širini, jedan u dužini i četiri u visini, zapremine je 8 jedinica (u kubnim metrima) i površine 28 jedinica (u kvadratnim metrima).
  • Druga prizma, koja ima dva bloka u širini, dužini i visini, zapremine je 8 jedinica, ali je površine 24 jedinica.

U hladnim uslovima, prema Alenovom pravilu, trebalo bi da je relativno mali odnos površine prema zapremini. Budući da bi pri niskim temperaturama životinje trebalo da zadrže maksimalnu količinu toplote, trebalo bi da imaju relativno malu površinu u odnosu na zapreminu, kako bi odavale minimalno toplote i kako bi održale telesnu temperaturu.

U toplim uslovima, prema Alenovom pravilu, trebalo bi da je relativno veliki odnos površine prema zapremini. Time životinje omogućuju maksimalno odavanje toplote, zarad održanja telesne temperature u normali.

Mehanizam[uredi | uredi izvor]

Faktor koji opravdava Alenovo pravilo na biološkom planu je uticaj temperature na rast hrskavičavog tkiva. U eksperimentu odgajanja miševa u različitim uslovima, pokazano je kako ti uslovi utiču na rast repova i ušiju, čime se opravdala tvrdnja da temperatura utiče na rast hrskavice, a time i postojanost ovog pravila.[3][4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Allen JA. 1877. The influence of Physical conditions in the genesis of species. Radical Review 1: 108—140.
  2. ^ Milorad Janković. 1973. Alenovo pravilo, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Interpres, Beograd. pp. 26.
  3. ^ „Hot weather for longer legs”. Science News. The Naked Scientists. decembar 2008. 
  4. ^ Serrat, Maria A.; King, Donna; Lovejoy, C. Owen (2008). „Temperature regulates limb length in homeotherms by directly modulating cartilage growth” (PDF). Proceedings of the National Academy of Sciences. 105 (49): 19348—19353. PMC 2614764Slobodan pristup. PMID 19047632. doi:10.1073/pnas.0803319105. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 12. 2012. g. Pristupljeno 06. 10. 2016.