Alfa hidroksilna kiselina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Glikolna kiselina, primjer alfa hidroksilne kiseline

Alfa hidroksilne kiseline spadaju u grupu karboksilnih kiselina koje osim što imaju funkcionalnu karboksilnu grupu -COOH, na susjednom C atomu imaju i hidroksilnu grupu -OH.[1] Mogu se naći u prirodi, ili mogu se sintetizovati pri čemu neke od njih nalaze primjenu u kozmetičkoj industriji.

Alfa hidroksilne kiseline često imaju sve osobine koje imaju karboksilne kiseline (disocijacija, formiranje soli, esterifikacija itd.), ali takođe imaju i osobine koje imaju alkoholi (oksidacija, formiranje etara itd.).

Mnoge alfa hidroksilne kiseline se koriste u organskoj sintezi kao gradivni blokovi. Najjednostavnije i najčešće AHA kiseline su: glikolna kiselina, mliječna kiselina, limunska kiselina, bademova kiselina (fenil-glikolna kiselina), vinska kiselina, jabučna kiselina.

Primjena u kozmetičke svrhe[uredi | uredi izvor]

Alfa hidroksilne kiseline nalaze primjenu kao sastojci kozmetičkih preparata, kao što su preparati za akne, protiv starenja, za izgled kože ili piling lica. U kozmetičkoj industriji se često nazivaju voćnim kiselinama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Clayden, Jonathan; Greeves, Nick; Warren, Stuart; Wothers, Peter (2001). Organic Chemistry (I izd.). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-850346-0. 

Literatura[uredi | uredi izvor]