Alfonso od Burbona i Burbona-Dve Sicilije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alfonso, infant od Španije
Lični podaci
Puno imeAlfonso Kristino Tereza Anhelo Fransisko de Asiz i Todos los Santos de Borbon i Borbon-Dos Sisilijas
Datum rođenja(1941-10-03)3. oktobar 1941.
Mesto rođenjaRim,  Kraljevina Italija
Datum smrti29. mart 1956.(1956-03-29) (14 god.)
Mesto smrtiEštoril,  Portugalija
GrobKaškajš, Portugalija; od 1992. El Eskorijal, Madrid, Španija
Porodica
Supružnik
Potomstvo
RoditeljiHuan od Burbona i Batenberga
Marija Mersedes od Burbona-Dve Sicilije
Dinastija Burboni
Infant

Alfonso od Burbona i Burbona-Dve Sicilije (šp. Don Alfonso de Borbón y Borbón Dos-Sicilias), punim imenom don Alfonso Kristino Tereza Anhelo Fransisko de Asiz i Todos los Santos de Borbon i Borbon-Dos Sisilijas (šp. Don Alfonso Cristino Teresa Ángelo Francisco de Asís y Todos los Santos de Borbón y Borbón Dos-Sicilias); 3. oktobar 194129. mart 1956. bio je princ iz španske grane kraljevske dinastije Burbona i brat trenutnog španskog suverena Kralja Huana Karlosa I.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Detinjstvo[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Rimu, 1941. godine, kao najmlađe dete u porodici Huana i Marije, grofova od Barselone. Da bi se razlikovao od drugih srodnika istog imena, Alfonso je dobio nadimak Alfonsito. Još dok je bio beba, Alfonsova porodica se seli u Lozanu, u Švajcarsku, gde žive u kući "Villa Les Rocailles". Februara 1946. godine, porodica se seli u Portugaliju.

Alfonso prvi put posećuje svoju otadžbinu Španiju, na poziv generalisima Franka, 1947. godine. 1950. godine, zajedno sa bratom Huanom Karlosom poslat je na školovanje u Španiju. Na početku, živeli su u palati "Miramar" u San Sebastijanu, gde su pohađali privatnu školu. General Franko primio ih je u posetu, juna 1954. godine, u palati "Pardo".

Kasnije, obojica pohađaju Vojnu akademiju u Saragosi.

Smrtni ishod i sahrana[uredi | uredi izvor]

U martu 1956. godine, Alfonso i njegov brat Huan Karlos nalazili su se u vili svojih roditelja "Villa Giralda" u gradu Eštorilu, u Portugaliji, na proslavi vaskršnjih praznika. Na Veliki četvrtak, Alfonso je smrtno stradao u incidentu vezanom za pucnjavu.

Španska ambasada u Portugaliji izdala je službeno saopštenje:

"Dok je njegovo visočanstvo infant Alfonso prošle večeri, u društvu brata čistio pištolj, pištolj je opalio, a metak pogodio don Alfonsa u čelo, od čega je preminuo za nekoliko minuta. Incident se dogodio u 20:30 časova, posle povratka don Alfonsa sa večernje mise za Veliki četvrtak, tokom koje se princ pričestio."

Vrlo brzo, posle saopštenja pročule su se glasine, da se pištolj iz koga je opaljeno, u stvari, nalazio u rukama njegovog brata Huana Karlosa. Josefina Karolo, modelistkinja njihove majke Marije, izjavila je da se pištolj nalazio u rukama princa Huana Karlosa i da je isti, igrajući se, uperio prema bratu, a zatim opalio metak ne znajući da je pištolj pun, navodeći da je metak rikošetirao odbijajući se o zid, pogodivši don Alfonsa u glavu. Grčka autorka Helena Mateopulos navodi iz razgovora sa njihovom sestrom Pilar, da se Alfonso, u stvari, nalazio izvan sobe, a kada se vratio i otvorio vrata, ista su udarila Huana Karlosa u ruku i na taj način prouzrokovala da pištolj opali, što je zatim dovelo do tragičnog incidenta.

Većina istoričara danas se slaže da se pištolj nalazio u rukama Huana Karlosa i da je opalio nesrećnim sticajem okolnosti. Posle bratovljeve tragične smrti, princ Huan Karlos je poslat nazad u školu u Španiju, odmah posle sahrane, a zbog ljutnje i ogorčenosti, otac Huan, dugo vremena sa njim nije imao nikakvu komunikaciju.

Zaupokojena liturgija (misa) za don Alfonsa održana je u Veliku subotu, predvođena monsinjorom Fernandom Sentom, apostolskim nuncijom Portugalije. Princ Alfonso sahranjen je na mesnom groblju u mestu Kaškajš u Portugaliji. Oktobra 1992. godine, posle molbi oca, grofa Huana koji je oboleo od raka bio na samrti, posmrtni ostaci infanta Alfonsa preneseni su u Španiju, u Madrid, u večnu kuću „Panteon prinčeva“ u palati El Eskorijal, posle 36 godina od smrti.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Infante Francis of Spain, Duke of Cádiz
 
 
 
 
 
 
 
8. Alfonso XII od Španije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Izabela II od Španije
 
 
 
 
 
 
 
4. Alfonso XIII od Španije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Karl Ferdinand od Austrije
 
 
 
 
 
 
 
9. Marija Kristina od Austrije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Elizabeta Franciška od Austrije
 
 
 
 
 
 
 
2. Huan od Burbona i Batenberga
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Aleksandar od Hesena i Rajne
 
 
 
 
 
 
 
10. Henry of Battenberg
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Countess Julia von Hauke
 
 
 
 
 
 
 
5. Princess Victoria Eugenie of Battenberg
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Albert od Saks-Koburg i Gota
 
 
 
 
 
 
 
11. Beatrice of the United Kingdom
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Viktorija Hanoverska
 
 
 
 
 
 
 
1. Alfonso od Burbona i Burbona-Dve Sicilije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Ferdinand II od Sicilije
 
 
 
 
 
 
 
12. Alfonso, Count of Caserta
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Marija Tereza od Austrije
 
 
 
 
 
 
 
6. Carlos of Bourbon-Two Sicilies
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Francis, Count of Trapani
 
 
 
 
 
 
 
13. Antonietta of Bourbon-Two Sicilies
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Maria Isabella of Austria
 
 
 
 
 
 
 
3. Marija Mersedes od Burbona-Dve Sicilije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Ferdinand Philippe, Duke of Orléans
 
 
 
 
 
 
 
14. Prince Philippe, Count of Paris
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Duchess Helena Luisa Elizabeth of Mecklenburg-Schwerin
 
 
 
 
 
 
 
7. Lujza od Orleana
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Prince Antoine, Duke of Montpensier
 
 
 
 
 
 
 
15. Marie Isabelle of Orléans
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Infanta Luisa Fernanda of Spain
 
 
 
 
 
 

Porodica[uredi | uredi izvor]

Braća i sestre[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti supružnik
Pilar od Burbona i Burbona-Dve Sicilije 30. jul 1936. Luis Gomez Asebo
Kralj Huan Karlos I
5. januar 1938. Kraljica Sofija
Margarita od Burbona i Burbona-Dve Sicilije
6. mart 1939. Karlos Curita

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]