Američki domorodački jezici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Američki domorodački jezici su jezici koje govore domorodački narodi Amerike. Govore se od Aljaske sve do krajnjeg juga Južne Amerike. Prema jednom načinu klasifikacije, ovi jezici spadaju u nekoliko desetina jezičkih porodica, a prisutni su i brojni izolati, kao i neklasifikovani jezici. Prema drugom mišljenju, svi ovi jezici se mogu klasifikovati u samo dve jezičke porodice, amerindijansku i na-dene. Većina jezika je u manjoj ili većoj meri ugroženo, a mnogi su već mrtvi jezici.[1]

Status[uredi | uredi izvor]

Do dolaska Evropljana, američki domoroci su govorili nekoliko hiljada jezika. Nekoliko jezika je razvilo i svoja pisma (Maje i Inke, pre svega, ali je i navatl imao svoje pismo). Nakon kontakta sa Evropljanima razvilo se i nekoliko kreolskih jezika.

Broj govornika ovih jezika izrazito varira: sa jedne strane, navatl, kečua, ajmara i gvarani imaju, pojedinačno, više od milion govornika; sa druge strane, brojni jezici imaju manje od stotinak govornika.

Gvarani je danas drugi službeni jezik u Paragvaju. Sličan status ima i ajmara u Boliviji, odnosno, kečua u Peruu i Boliviji. Na krajnjem severu Kanade eskimski jezik ima službeni status, dok u Sjedinjenim Američkim Državama navaho jezik ima preko 200 hiljada govornika (korišćen je i u Drugom svetskom ratu kao šifrovani jezik).

Broj govornika[uredi | uredi izvor]

Ukupno oko 30.610.387 ljudi govori američkim domorodačkim jezicima.

  •  Kanada - 200.725 (6% od ukupnog stanovništva), najviše kri (120.000)[2]
  •  Sjedinjene Države - 373.949, najviše navaho (170.822)[3]
  •  Meksiko - oko 6.000.000, najviše navatl (1.376.026)[4]
  •  Gvatemala - 3.186.429 (42.8% od ukupnog stanovništva), najviše kiče majanski (1.000.000)
  •  Peru - 3.750.492 (35% od ukupnog stanovništva), najviše kečua (3.177.938) i ajmara (440.380)
  •  Ekvador - oko 2.469.605 (9.4% od ukupnog stanovništva), najviše kečua (2.300.000)
  •  Panama - 194.269 (8.3% od ukupnog stanovništva), najviše gvajmi (170.000)
  •  Paragvaj - 4.700.000 (više od 90% od ukupnog stanovništva), najviše gvarani (4.650.000)[5]
  •  Bolivija - 3.918.526 (43.09%), 2.739.407 (30.12%) su bilingualni (i španski i domorodački), ukupno 6.657.933 (73.21%); najviše kečua (2.281.198) i ajmara (1.525.391)
  •  Belize - 44.519 (15.2%), najviše kvekči majanski (17.581)[6]
  •  Kostarika - 38.550, najviše buglere (18.000)
  •  Salvador - 20, najviše pipil (20), nešto migranata iz Gvatemale govori pokomam majanski
  •  Honduras - 175.400, najviše garifuna (146.000)[7]
  •  Nikaragva - 162.624, najviše miskito (154.400)
  •  Kolumbija - 850.000, najviše gvahibo (23.006)[8]
  •  Venecuela - 288.496, najviše vaju (170.000)
  •  Argentina - 1.165.570, najviše kečua (800.000), gvarani (200.000) i mapudungun (100.000)[9]
  •  Brazil - 71.550, najviše ningatu (19.000), kaingang (18.000) i terena (16.000)
  •  Čile - 214.556, najviše mapudungun (200.000)[10]
  •  Gvajana - 45.700, najviše mačuši (18.000), vapišana (13.000) i kapong (10.000)
  •  Surinam - manje od 15.000, samo jezici iz porodice karib i aravak
  • Francuska Francuska Gvajana - više od 5.000, najviše iz porodice karib (manje od 3.000), aravak (par stotina) i iz porodice tupi-gvarani jezici vajampi (manje od 1.200) i emeriljon (400)
  •  Antigva i Barbuda,  Bahami,  Barbados,  Kuba,  Dominikanska Republika,  Dominika,  Grenada,  Haiti,  Jamajka,  Sent Kits i Nevis,  Sveta Lucija,  Sent Vinsent i Grenadini,  Trinidad i Tobago,  Urugvaj - 0 (0%)

Osobine[uredi | uredi izvor]

Svi američki domorodački jezici su u manjoj ili većoj meri sintetički (mnogi od njih su polisintetički, ali ne svi).

Većina američkih domorodačkih jezika ima tro- i četvorosamoglasničke sisteme, ali prisutni su i drugi sistemi. Mnogi od tih jezika imaju složene glasovne sisteme.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

U svojem delu American Indian Languages: The Historical Linguistics of Native America, Lajl Kembel navodi nekoliko teorija o poreklu američkih domorodačkih jezika:

  • Jedna, jednojezička migracija (danas neprihvaćena teorija);
  • Nekoliko jezički različitih migracija (Edvard Sapir zastupa ovu teoriju);
  • Višestruke migracije;
  • Višejezička migracija (jedna migracija govornika različitih jezika);
  • Priliv već različitih, mada (još uvek) srodnih jezika Starog sveta;
  • Nestanak jezičkih srodnika u Starom svetu (dok su oni u Novom svetu preživeli);
  • Migracija duž pacifičke obale umesto preko Beringovog moreuza.

Podela[uredi | uredi izvor]

Bitnije porodice[11]:

Prisutno je još više desetina jezičkih porodica, npr. sališki jezici, vakaški jezici, kajova-tanoanski jezici, sijukški jezici, irokeški jezici, jumanski jezici, mihe-sokijski jezici itd.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grimes, Barbara F. (2005). Ethnologue: Languages of the World : Maps and Indexes. Intl Academic Bookstore. ISBN 978-1-55671-159-6. 
  2. ^ www12.statcan.gc.ca, "2011 Census of Canada: Topic-based tabulations", preuzeto 30. aprila 2016.
  3. ^ „Census Data Of USA”. US Census Bureau. Pristupljeno 30. 4. 2016. 
  4. ^ web.archive.org, "Población indígena por países seleccionados de América", objavljeno 16. juna 2003., preuzeto 30. aprila 2016.
  5. ^ www.ethnologue.com, "Guaraní, Paraguayan", preuzeto 30. aprila 2016.
  6. ^ Nacionalni institut za statistiku Belizea: popis stanovništva i domaćinstava 2010., državni izveštaj, Belmopan 2013.
  7. ^ www.unicef.org Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2016), "Atlas sociolingüístico de Pueblos Indígenas de América Latina Fichas nacionales", preuzeto 30. aprila 2016.
  8. ^ www.lenguasdecolombia.gov.co Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. mart 2014), "Ley de lenguas nativas", preuzeto 30. aprila 2016.
  9. ^ www.ethnologue.com, "Argentina", preuzeto 30. aprila 2016.
  10. ^ www.ethnologue.com, "Chile", preuzeto 30. aprila 2016.
  11. ^ Campbell, Lyle (1997). American Indian languages: the historical linguistics of Native America. Oxford [Oxfordshire]: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-509427-5. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Амерички_домородачки_језици&oldid=26809909”