Amorgos

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amorgos (Amorgos)
Geografija
Površina126,3 km2
Administracija
Najveći gradAmorgos (grad)
Demografija
Stanovništvo1859  (2001)
Gustina st.14,72 stan./km2

Amorgos (grčki grč. Αμοργός) je jedno od ostrva u skupini Kiklada u Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Naksos u okviru Periferije Južni Egej, gde sa obližnjim ostrvcima čini zasebnu opštinu.


Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Pogled na manastir na ostrvu u tipičnom okruženju

Amorgos je jedno od većih ostrva Kiklada, udaljeno oko 200 km jugoistočno od Atine. Ostrvo je veoma izduženo u pravcu istok-zapad, oko 30 km, a širine oko 5 km. Ostrvo je planinsko u većem delu. Klima je sredozemna i veoma sušna. Biljni i životinjski svet su takođe osobeni za ovu klimu, a od gajenih kultura dominira maslina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Amorgos- Hora, glavno mesto

Za Amorgos, kao i za celokupne Kiklade, je neobično važno razdoblje kasne praistorije, tzv. Kikladska civilizacija, zavisna i bliska Kritskoj. Iza Kikladske civilizacije su danas ostale brojne figurine-idoli, vezane za zagrobni život, a neke od njih su nađene baš na Amorgosu. Tokom stare Grčke Amorgos je bio jedan u nizu malih, ali važnih polisa u ovom delu Grčke. Posle toga ostrvljem je vladao stari Rim, a zatim i Vizantija. 1204. godine posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša Kikladi potpadaju pod vlast Mlečana, pod kojima ostaju vekovima, do sredine 16. veka, kada novi gospodar postaje osmansko carstvo. Iako stanovništvo Amorgosa nije bilo previše uključeno u Grčki ustanak 20ih godina 19. veka, ono je odmah pripalo novoosnovanoj Grčkoj. Međutim, u 20. veku dolazi do iseljavanja mesnog stanovništva. Poslednjih decenija ovo je donekle umanjeno razvojem turizma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavno stanovništvo na Amorgosu su Grci. Amorgos spada u ređe naseljena ostrva među velikim ostrima Kiklada. Najveća naselja na ostrvu su Hora, Katapola i Ejali.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Luka i zaliv Agialis, Όρμος Αιγιάλης/ "Ormos Egialis"

Privreda Amorgosa se zasniva na turizmu i pomorstvu, a manje na tradicinalnoj poljoprivredi (južno voće, masline). Ostrvo je povezano feribotima sa ostrvima Naksos i Paros, kao i sa obližnjm ostrvima.

Film[uredi | uredi izvor]

Na Amorgosu su snimani delovi filma Veliko plavetnilo režisera Lika Besona.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]