Anageneza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Anageneza (filetička promena) je tip evolucione promene, koja podrazumeva promene u učestalostima alela u populacijama, a ne događaj grananja (kladogeneza). Kada dovoljan broj mutacija bude fiksiran u inicijalnoj populaciji, može se opisivati nova vrsta, tj. može se govoriti o specijaciji. Ključno za specijaciju anagenezom je da se čitava populacija promenila, tj da se predačka smatra izumrlom — usled čega jedan od osnovnih kriterijuma za biološko određenje vrste (reproduktivna izolacija) nije moguće verifikovati. Anageneza se može smatrati filetičkom (gradualnom) evolucijom.[1]

Termin anageneza uveo je u biologiju Hajat 1866. godine, označavajući početne stadijume razvoja viših taksonomskih kategorija živog sveta. Renš je 1947. anagenezom označava pojavu novih organa i usavršavanje strukturnih tipova tokom evolucije većih sistematskih grupa organizama.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Evolution &amp, Social; History; Grinin, Leonid; Korotayev, Andrey. „Aromorphoses in Biological and Social Evolution: Some General Rules for Biological and Social Forms of Macroevolution”. Akademija. 
  2. ^ Strotz, Luke C.; Allen, Andrew P. (2013-02-19). „Assessing the role of cladogenesis in macroevolution by integrating fossil and molecular evidence”. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 110 (8): 2904—2909. ISSN 0027-8424. PMC 3581934Slobodan pristup. PMID 23378632. doi:10.1073/pnas.1208302110. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]