Angstrem (jedinica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Angstrem
SistemNe-SI metrička jedinica
JedinicaDužina
SimbolÅ 
Imenovan poAnders Jonas Angstrem
Jedinična pretvaranja
1 Å u ...... je jednak sa ...
   SI jedinice   10−10 m = 0,1 nm
   CGS jedinice   10−8 cm
   Imperijalne jedinice   3,937008×10−9 in
   Plankove jedinice   6,187×1024 lP

Angstrem (latinicom angstrom,[1][2][3][3][4][5][6] angström,[1][7][8][9] ili ångström[10][11]) (Simbol Å) je jedinica van SI sistema[12] koja se koristi za izražavanje rastojanja i fizičkih veličina kao što su veličina atoma, dužina hemijske veze i talasna dužina svetlosti.[13]

Angstrem se često koristi u prirodnim naukama i tehnologiji za izražavanje veličina atoma, molekula, mikroskopskih bioloških struktura i dužine hemijskih veza, rasporeda atoma u kristalima,[14][15] talasnih dužina elektromagnetnog zračenja i dimenzija integrisanih delovi kola. Atomski (kovalentni) radijusi fosfora, sumpora i hlora su oko 1 angstrom, dok je vodonik oko 0,5 angstroma. Vidljiva svetlost ima talasne dužine u opsegu od 4000-7000 Å.

U kasnom 19. veku, spektroskopisti su usvojili 10−10 metra kao pogodnu jedinicu za izražavanje talasnih dužina karakterističnih spektralnih linija (monohromatskih komponenti emisionog spektra) hemijskih elemenata. Međutim, ubrzo su shvatili da tadašnja definicija metra, zasnovana na materijalnom artefaktu, nije bila dovoljno precizna za njihov rad. Tako su oko 1907. definisali sopstvenu jedinicu dužine, koju su nazvali „Angstrem“, na osnovu talasne dužine određene spektralne linije.[13] Tek 1960. godine, kada je metar redefinisan na isti način, angstrem je ponovo postao jednak 10−10 metara.

Iako je decimalni deo metra, angstrem nikada nije bio deo SI sistema jedinica,[16][17] i sve je više zamenjen nanometrom ili pikometrom. Do 2019. je bio naveden kao kompatibilna jedinica od strane Međunarodnog biroa za tegove i mere (BIPM) i američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST),[8][9] ali se ne pominje u 9. izdanju zvaničnog SI dokumenta, „BIPM brošura“ (2019)[16] ili u NIST verziji istog.[17]

Osmo izdanje BIPM brošure (2006)[8] i NIST vodič 811 (2008)[9] koristili su pravopis ångström, sa švedskim slovima; međutim, ovaj oblik je retkost u engleskim tekstovima. Neki popularni američki rečnici navode samo pravopis angstrom.[2][3]

Prihvaćeni simbol je „Å”, bez obzira kako je jedinica napisana.[1][3][4] Međutim, „A“ se često koristi u manje formalnim kontekstima ili tipografski ograničenim medijima.

Definicija[uredi | uredi izvor]

1 angstrem (Å) = 10–10 metara = 0,1 nm = 100 pm

Na primer, radijus atoma se kreće u opsegu od 0,5 Å (atom vodonika) do 3,8 Å (atom uranijuma).

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Angstrem je nazvan po švedskom fizičaru Andersu Angstremu (Anders Jonas Ångström, (1814–1874)) jednom od osnivača moderne spektroskopije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Portret Andersa Angstrema

Švedski fizičar Anders Jonas Angstrem je 1868. godine napravio dijagram spektra sunčeve svetlosti, u kome je izrazio talasne dužine elektromagnetnog zračenja u elektromagnetnom spektru u umnošcima od jednog desetmilionitog dela milimetra (ili 10−7 mm).[18][19] Angstremov grafikon i tabela talasnih dužina u solarnom spektru postali su široko korišćeni u zajednici solarne fizike, koja je usvojila jedinicu i nazvala je po njemu. Kasnije se proširio na oblasti astronomske spektroskopije, atomske spektroskopije, a zatim i na druge nauke koje se bave strukturama atomske skale.

Iako je predviđeno da odgovara 10−10 metara, ta definicija nije bila dovoljno precizna za rad spektroskopije. Do 1960. metar je bio definisan kao rastojanje između dva zareza na šipci od legure platine i iridijuma, čuvane u BIPM-u u Parizu u pažljivo kontrolisanom okruženju. Oslanjanje na taj materijalni standard dovelo je do rane greške od oko jednog dela u 6000 u tabelarno prikazanim talasnim dužinama. Angstrem je preduzeo mere predostrožnosti da se standardna šipka koju je koristio proverava u odnosu na standard u Parizu, ali metrolog Henri Treska je izvestio da je to toliko netačno da su Angstremovi korigovani rezultati bili više pogrešni nego neispravljeni.[20]

Godine 1892–1895, Albert A. Mičelson i Žan-Rene Benva, radeći u BIPM-u sa posebno razvijenom opremom, utvrdili su da je dužina međunarodnog etalona jednaka 1553163,5 puta talasnoj dužini crvene linije emisionog spektra električno pobuđene pare kadmijuma.[traži se izvor] Godine 1907.[21] Godine 1907, Međunarodna unija za saradnju u istraživanju Sunca (koja je kasnije postala Međunarodna astronomska unija) definisala je međunarodni angstrem kao tačno 1/6438,4696 talasne dužine te linije (u suvom vazduhu na 15 °C (skala vodonika) i 760 mmHg pod gravitacijom od 9,8067 m/s2).[22]

Ova definicija je usvojena na 7. Generalnoj konferenciji za tegove i mere (CGPM) 1927. godine, ali je materijalna definicija metra zadržana do 1960. godine.[23] Od 1927. do 1960. angstrem je ostao sekundarna jedinica dužine za upotrebu u spektroskopiji, definisana odvojeno od metra. Godine 1960. sam metar je redefinisan u spektroskopskim terminima, što je omogućilo da se angstrem redefiniše kao tačno 0,1 nanometar.

Iako se i dalje široko koristi u fizici i hemiji, angstrem nije formalni deo Međunarodnog sistema jedinica (SI). Najbliža SI jedinica je nanometar (10−9 m). Međunarodni komitet za tegove i mere je zvanično destimulisao njegovu upotrebu, a ne pominje ga ni u 9. izdanju zvaničnog standarda (2019). Angstrem takođe nije uključen u Katalog mernih jedinica Evropske unije koje se mogu koristiti na njenom unutrašnjem tržištu.[24]

Od 1927. do 1960. angstrem je bio sekundarna jedinica dužine koja je korišćena u spektroskopiji a koja je definisana nezavisno od metra, koji je još uvek bio definisan preko fizičkog prototipa. Godine 1960. sam metar je predefinisan preko spektroskopskih parametara što je učinilo angstrem zastarelim.

Simbol[uredi | uredi izvor]

Junikodna kodifikacija. Treća opcija se više neće koristiti.

Iz razloga kompatibilnosti, Junikod uključuje formalni simbol na U+212B (Znak Angstrema; HTML entitet „Å“, „Å“, ili „Å“), koji je zastareo.[25] Znak angstroma je normalizovan u U+00C5 (latinično veliko slov sa krugom iznad; HTML entitet „Å”, „Å”, ili „Å”).[26] Unikod konzorcijum preporučuje korišćenje ovog drugog.[25]

Pre digitalnog slaganja slova, angstrem (ili angstrem jedinica) se ponekad pisao kao „A.U.“. Ova upotreba je očigledna u Bragovom radu o strukturi leda,[27] koji daje konstante rešetke c- i a-ose kao 4,52 A.U. i 7,34 A.U., respektivno. Dvosmisleno, skraćenica „a.u.” može se odnositi i na atomsku jedinicu dužine, bor — oko 0,53 Å — ili mnogo veću astronomsku jedinicu (oko 1,5×1011 m).[28][29][30]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Entry "angstrom" in the Oxford online dictionary. Retrieved on 2019-03-02 from https://en.oxforddictionaries.com/definition/angstrom Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. mart 2019).
  2. ^ a b Entry "angstrom" in the Merriam-Webster online dictionary. Retrieved on 2019-03-02 from https://www.merriam-webster.com/dictionary/angstrom.
  3. ^ a b v g „Angstrom”. Collins English Dictionary. Pristupljeno 2019-03-02. 
  4. ^ a b Webster's Encyclopedic Unabridged Dictionary of the English Language. Portland House, 1989
  5. ^ Wells, John C. (2008), Longman Pronunciation Dictionary (3rd izd.), Longman, ISBN 9781405881180 
  6. ^ Roach, Peter (2011), Cambridge English Pronouncing Dictionary (18th izd.), Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 9780521152532 
  7. ^ IUPAC. „Ångström”. Kompendijum hemijske terminologije (Internet izdanje).
  8. ^ a b v International Bureau of Weights and Measures (2006), The International System of Units (SI) (PDF) (8th izd.), str. 127, ISBN 92-822-2213-6 
  9. ^ a b v Ambler Thompson and Barry N. Taylor (2009): "B.8 Factors for Units Listed Alphabetically". NIST Guide to the SI, National Institutes of Standards and Technology. Accessed on 2019-03-02
  10. ^ „Angstrom | Definition of Angstrom by Lexico”. Lexico Dictionaries | English (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 12. 10. 2019. g. Pristupljeno 2019-10-12. 
  11. ^ „IUPAC - ångström (N00350)”. goldbook.iupac.org. doi:10.1351/goldbook.n00350. Pristupljeno 2019-10-12. 
  12. ^ Corey, Pamela L. (2016-02-01). „NIST Guide to the SI, Appendix B.8: Factors for Units Listed Alphabetically”. NIST (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-10-12. 
  13. ^ a b Entry "angstrom" in the Oxford English Dictionary, 2nd edition (1986). Retrieved on 2021-11-22 from https://www.oed.com/oed2/00008552 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. novembar 2021).
  14. ^ Arturas Vailionis (2015): "Geometry of Crystals" Lecture slides for MatSci162_172, Geometry; Stanford University. archived on 2015-03-19
  15. ^ „ICSD”. Arhivirano iz originala 2014-07-30. g. Pristupljeno 2015-01-30. 
  16. ^ a b Bureau international des poids et measures (2019): Le système international d'unités, complete brochure, 9th edition.
  17. ^ a b NIST (2019) Special Publication 330: The International System of Units (SI) 2019 Edition.
  18. ^ Ångström, A.J. (1868). Recherches sur le spectre solaire [Investigations of the solar spectrum] (na jeziku: francuski). Uppsala, Sweden: W. Schultz.  The 1869 edition (printed by Ferdinand Dümmler in Berlin) contains sketches of the solar spectrum.
  19. ^ „A Brief (Incomplete) History of Light and Spectra”. ChemTeam. 
  20. ^ Brand, John C. D. (1995). Lines of Light: Sources of Dispersive Spectroscopy, 1800-1930. CRC Press. str. 47. ISBN 9782884491631. 
  21. ^ Michelson, Albert A.; Benoît, Jean-René, tr. (1895). „Détermination expérimentale de la valeur du mètre en longueurs d'ondes lumineuses” [Experimental determination of the value of the meter in terms of the lengths of light waves]. Travaux et Mémoires du Bureau International des Poids et Mesures (na jeziku: francuski). 11: 1—85.  From p. 85, translated: "... the final conclusion of this work is that the fundamental unit of the metric system is represented by the following numbers of wavelengths of three emissions of cadmium, in air at 15 °C and at a pressure of 760 mm: Red emission … 1 m = 1553163,5λR ... It follows that the wavelengths of these emissions, always at 15 °C and at 760 mm, are (averages of three determinations): λR = 0,64384722μ" (where [1 μ = 1×10−6 m]"
  22. ^ Benoît, Jean-René; Fabry, Charles; and Pérot, Alfred; « Nouvelle Détermination du mètre en longueurs d'ondes lumineuses » ["A New Determination of the Metre in Terms of the Wave-length of Light"], Comptes rendus hebdomadaires des séances de l'Académie des sciences, vol. 144, 21 May 1907, p. 1082-1086
  23. ^ Comptes rendus de la 7e réunion de la Conférence générale des poids et mesures [Proceedings of the 7th meeting of the General conference of weights and measures] (PDF) (na jeziku: francuski), Paris, 1927, str. 85—88, Arhivirano iz originala (PDF) 2018-11-18. g. 
  24. ^ The Council of the European Communities (27. 5. 2009). „Council Directive 80/181/EEC of 20 December 1979 on the approximation of the laws of the Member States relating to Unit of measurement and on the repeal of Directive 71/354/EEC”. Pristupljeno 2011-09-23. 
  25. ^ a b The Unicode Standard 14, Chapter 22.2 Letterlike Symbols, p. 839
  26. ^ The Unicode Consortium (2008): The Unicode Standard, Version 5.0 Chapter "Symbols". ISBN 978-0-321-48091-0
  27. ^ Bragg, William H. (1921). „The Crystal Structure of Ice”. Proceedings of the Physical Society of London. 34 (1): 98. Bibcode:1921PPSL...34...98B. doi:10.1088/1478-7814/34/1/322. 
  28. ^ On the re-definition of the astronomical unit of length (PDF). XXVIII General Assembly of International Astronomical Union. Beijing, China: International Astronomical Union. 31. 8. 2012. Resolution B2. „... recommends ... 5. that the unique symbol "au" be used for the astronomical unit. 
  29. ^ „Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Instructions for Authors”. Oxford Journals. Arhivirano iz originala 22. 10. 2012. g. Pristupljeno 20. 3. 2015. „The units of length/distance are Å, nm, μm, mm, cm, m, km, au, light-year, pc. 
  30. ^ „Manuscript Preparation: AJ & ApJ Author Instructions”. American Astronomical Society. Arhivirano iz originala 21. 2. 2016. g. Pristupljeno 29. 10. 2016. „Use standard abbreviations for ... natural units (e.g., au, pc, cm). 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Mediji vezani za članak Angstrem na Vikimedijinoj ostavi