Ankara

Koordinate: 39° 55′ 00″ S; 32° 51′ 00″ I / 39.916667° S; 32.85° I / 39.916667; 32.85
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ankara
tur. Ankara
Pogled na grad
Atakule
Anitkabir
Kodžatepe
Predsednička biblioteka

Administrativni podaci
Država Turska
PokrajinaAnkara
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2022.5.187.949 [1]
 — gustina2.115,72 st./km2
Aglomeracija (2022.)5.782.285
Geografske karakteristike
Koordinate39° 55′ 00″ S; 32° 51′ 00″ I / 39.916667° S; 32.85° I / 39.916667; 32.85
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina938 [2] m
Površina2.452,1 km2
Ankara na karti Turske
Ankara
Ankara
Ankara na karti Turske
Ostali podaci
GradonačelnikMansur Javaš
Pozivni broj312
Veb-sajt
ankara.bel.tr

Ankara (tur. Ankara) je glavni grad Turske i istoimenog vilajeta.[3] Prema popisu iz 2022. godine u gradu je živelo 5.187.949 stanovnika.

U vizantijskom periodu je bila poznata kao Ankira (grč. Ἄγκυρα [Ánkyra], „sidro“). Ime Angora je korišćeno do 1930. godine. Nakon proglašenja Republike Turske 1923. Ankara postaje glavni grad umesto Istanbula. Od 1919. godine Angora je sjedište narodne vlade Mustafe Kemal-paše Ataturka koji je poveo rat za oslobađanje turskih teritorija. 1923. godine Kemal paša je proglasio Angoru za glavni grad Turske. 1930. godine Angora je promijenila ime u Ankaru.

Grad se sastoji od starog, sjevernog dijela, koji je sačuvao srednjovjekovno-istočnjački izgled i od modernog južnog dijela koji je podignut uglavnom nakon 1923. godine.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Kao i mnogi drugi antički gradovi i Ankara je više puta u svojoj istoriji menjala svoje ime. Prvobitno se zvala Ankuvaš kad je bila hetitski kultni centar.[4][5] U doba Stare Grčke zvala se Ankira (grčki: Ἄγκυρα [Ánkyra], „sidro”). Od osmanskih vremena nakon 1073. postala je znana kao Angora. Ime je promenila 1930. kad je odlukom turske državne pošte postala - Ankara.[6]

Komunikacijski toranj Ata (125 m)

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ankara leži na severozapadu Turske, 200 km od crnomorske obale i 450 km jugoistočno od Istanbula.[7]

Istorijski centar Ankare smestio se na stenovitom brdu visokom 150 m, na levoj obali rijeke Ankara, pritoke Sakarje.

Klima[uredi | uredi izvor]

Ankara ima čistu Kontinentalnu klimu, sa hladnim snežnim zimama i toplim suvim letima. Kiše padaju u proljeće i jesen, ali u malom obimu jer na Ankaru padne prosečno na godinu samo oko 415 mm padavina, tako da po Kepenovog klasifikaciji klime gotovo da ima Polupustinjsku klimu BSh, BSk

Klima Ankare (1927–2017)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 16,6
(61,9)
21,3
(70,3)
27,8
(82)
31,6
(88,9)
34,4
(93,9)
37,0
(98,6)
41,0
(105,8)
40,4
(104,7)
37,7
(99,9)
33,3
(91,9)
24,7
(76,5)
20,4
(68,7)
41,0
(105,8)
Maksimum, °C (°F) 4,1
(39,4)
6,3
(43,3)
11,4
(52,5)
17,3
(63,1)
22,3
(72,1)
26,6
(79,9)
30,2
(86,4)
30,3
(86,5)
25,9
(78,6)
19,8
(67,6)
12,9
(55,2)
6,4
(43,5)
17,8
(64)
Prosek, °C (°F) 0,2
(32,4)
1,6
(34,9)
5,7
(42,3)
11,3
(52,3)
16,1
(61)
20,1
(68,2)
23,5
(74,3)
23,4
(74,1)
18,8
(65,8)
12,9
(55,2)
7,1
(44,8)
2,4
(36,3)
11,9
(53,4)
Minimum, °C (°F) −3,3
(26,1)
−2,4
(27,7)
0,5
(32,9)
5,2
(41,4)
9,6
(49,3)
12,8
(55)
15,7
(60,3)
15,9
(60,6)
11,7
(53,1)
7,0
(44,6)
2,4
(36,3)
−0,8
(30,6)
6,2
(43,2)
Apsolutni minimum, °C (°F) −24,9
(−12,8)
−24,2
(−11,6)
−19,2
(−2,6)
−7,2
(19)
−1,6
(29,1)
3,8
(38,8)
4,5
(40,1)
5,5
(41,9)
−1,5
(29,3)
−9,8
(14,4)
−17,5
(0,5)
−24,2
(−11,6)
−24,9
(−12,8)
Količina padavina, mm (in) 39,5
(1,555)
35,0
(1,378)
38,6
(1,52)
42,3
(1,665)
51,2
(2,016)
34,2
(1,346)
13,7
(0,539)
11,5
(0,453)
17,8
(0,701)
27,6
(1,087)
31,7
(1,248)
43,9
(1,728)
387,0
(15,236)
Dani sa padavinama 12,1 11,1 10,7 11,0 12,1 8,4 3,4 2,6 4,0 6,8 8,0 11,6 101,8
Relativna vlažnost, % 79 75 65 58 57 51 43 41 46 56 70 78 60
Sunčani sati — mesečni prosek 83,7 110,2 161,2 195,0 263,5 303,0 353,4 334,8 276,0 207,7 138,0 77,5 2.504
Sunčani sati — dnevni prosek 2,7 3,9 5,2 6,5 8,5 10,1 11,4 10,8 9,2 6,7 4,6 2,5 6,84
Izvor #1: Turski državni meteorološki servis[8]
Izvor #2: Nemački vremenski servis (vlažnost 1931–1960)[9]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Precizan datum osnivanja Ankare je dalje neizvestan, arheološki nalazi ukazuju da nastanjena još od kamenog doba, kao i to da se na prostoru grada nalazio prosperitetni frigijski grad od kraja 2. milenijuma p. n. e..

Aleksandar Veliki osvojio je Ankaru - 334. p. n. e.[3], u 3. veku p. n. e. grad je bio prestolnica Tektosaga jednog galatskog plemena. Od 25. p. n. e. za vreme vladavine cara Avgusta Ankara je postala deo Rimskog carstva.[7][3]

Za vreme vizantijske vladavine, Ankara je bila meta napada Persijanaca i Arapa. Oko 1073. Ankara je pala u ruke Seldžuka[3], ali ju je krstaš Rejmond Tuluški - 1101. preoteo.[3][7] Vizantija ipak nije mogla dugo da održi svoju vlast, tako da je Ankara je postala kamen spoticanja između Seldžuka i njihovih rivala među turskim graničnim klanovima, a nakon 1143. između samih seldžučkih prinčeva. Nakon osnivanja Osmanskog carstva Ankara je počela da stagnira kao periferni grad carstva.[7]

Mongolski vladar Timur zauzeo je Ankaru 1354, ali ju je već 1403. preoteo Orhan drugi sultan Osmanske dinastije. [3]Nakon tog je ostala u osmanskim rukama, u kasnijim vekovima, grad je ponovno postao važan, kao trgovački centar na karavanskom putu za istok.[7]

Nakon Prvog svetskog rata - lider mladoturaka Mustafa Kemal Ataturk, odabrao je Ankaru za sedište svog štaba 1919. iz kog je organizovao borbu kako protiv grčkih intervencionističkih snaga, tako i protiv sultana i njegove vlade u Istanbulu. Nakon osnivanja Republike Turske - 1923. Ankara je proglašena glavnim gradom nove države.[7][3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2009. živelo 3.945.627 stanovnika.

Demografija
1990.2000.
2.583.9633.203.362

Privreda[uredi | uredi izvor]

Pogled na stihijsku izgradnju nove Ankare

Država je najveći poslodavac u Ankari, pošto najveći broj ljudi radi u državnoj administraciji. Ali Ankara je drugi po veličini industrijski centar u zemlji, odmah nakon Istanbula. Ankara ima brojne vinarije, veliku pivaru, brojne fabrike prehrambene industrije, građevinskog materijala, fabriku traktora i cementaru.[7]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Ankara je važno prometno čvorište Turske, tu se ukrštaju magistralni autoputevi i željezničke pruge Anadolije.[7]

Severoistočno od centra grada 28 km nalazi se veliki Međunarodni aerodrom Esenboga (IATA: ESB, ICAO: LTAC) izgrađen 1955. godine.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Ankarski Kale iznad grada

Arhitektura Ankare je ogledalo njene duge prošlosti. Iz vremena rimske vladavine ostali su ostatci termi, Julijanov stub i Avgustov hram podignut 25. p. n. e. - 20. p. n. e.. Iz vizantijskih vremena ostali su delovi kaštela na brdu iznad grada i groblje. Najstarija džamija u gradu je Alâeddin, iz doba Seldžuka (12. vek) s jednim minaretom, koja se nalazi na obroncima brda na kom dominira kaštel (kale).

Građevine iz osmanskog perioda su brojne, od njih vredi spomenuti džamiju Haci Bayram (1427–1428), kao i Bezistan Mahmud Paše i Kuršumli han, dve građevine iz 15. veka koje su danas preuređene u Muzej anadolijskih civilizacija.[7] U njemu se čuva svetski poznata Hetitska kolekcija. Vredan je i Etnografski muzej sa svojom zbirkom umetnosti i folklora turskog naroda. Etnografski muzej se nalazi preko puta zgrade opere u distriktu Ulus, kod se Muzej anadolijskih civilizacija nalazi na ulazu u dvorac Ankare i u stvari je stari bezistan. Muzej likovnih i vajarskih umetnosti — nalazi se blizu etnografskog muzeja i ima bogatu kolekciju turske umetnosti od 19. veka do današnjih dana.

Anitkabir — mauzolej Ataturka, oca moderne turske države. Nalazi se na uzvišenju iznad grada. U sklopu mauzoleja, izgrađenog 1953. nalazi se i muzej sa voštanom figurom Kemala Ataturka, njegovim spisima, pismima, ličnim stvarima i fotografijama koje prate njegov život.[7]

Panorama Ankare
Panorama Ankare

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „turkstat.gov.tr”. Turkish Statistical Institute. Pristupljeno 4. 5. 2014. 
  2. ^ Ankara, Turkey: Latitude, Longitude and Altitude, Pristupljeno 5. 5. 2013.
  3. ^ a b v g d đ e Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 53. ISBN 86-331-2075-5. 
  4. ^ „Judy Turman: Early Christianity in Turkey”. Socialscience.tjc.edu. Arhivirano iz originala 15. 11. 2002. g. Pristupljeno 29. 6. 2010. 
  5. ^ „Saffet Emre Tonguç: Ankara (Hürriyet Seyahat)”. Hurriyet.com.tr. Pristupljeno 29. 6. 2010. 
  6. ^ Kjeilen, Tore (3. 9. 2004). „Ankara”. I-cias.com. Arhivirano iz originala 13. 01. 2009. g. Pristupljeno 31. 5. 2012. 
  7. ^ a b v g d đ e ž z i „Ankara” (na jeziku: engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 30. 5. 2012. 
  8. ^ „Resmi İstatistikler: İllerimize Ait Genel İstatistik Verileri” (na jeziku: Turkish). Turkish State Meteorological Service. Arhivirano iz originala 12. 1. 2019. g. Pristupljeno 10. 1. 2019. 
  9. ^ „Klimatafel von Ankara (Central) / Türkei” (PDF). Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world (na jeziku: German). Deutscher Wetterdienst. Pristupljeno 12. 1. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]