Antonovo (grad)

Koordinate: 43° 09′ 00″ S; 26° 10′ 01″ I / 43.15° S; 26.167° I / 43.15; 26.167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Antonovo
bug. Антоново

Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastTrgoviška oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 1.503 (2.010 )
 — gustina60 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 09′ 00″ S; 26° 10′ 01″ I / 43.15° S; 26.167° I / 43.15; 26.167
Aps. visina490 m
Površina25,08 km2
Antonovo na karti Bugarske
Antonovo
Antonovo
Antonovo na karti Bugarske
Veb-sajt
www.antonovo.bg

Antonovo (bug. Антоново) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Antonovo u okviru Trgoviške oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Antonovo se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 270 km istočno, a od oblasnog središta, Trgovišta grad je udaljen 50 km zapadno.

Reljef: Oblast Antonova se nalazi u oblasti pobrđa, prethodnice Stare planine (tzv. Predbalkan), na približno 490 m nadmorske visine. Grad je smešten na brdovitom području.

Klima: Klima u Antonovu je konitnentalna.

Vode: Antonovo se nalazi u području sa više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Antonova je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Antonova je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1965.1975.1985.1992.2001.
9701111

Po procenama iz 2010. godine. Antonovo je imalo oko 1.500 st. Većina gradskog stanovništva su Turci, a manjina su etnički Bugari i Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]