Severni polarnik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Арктички круг)
Arktički polarni krug (crvena linija) na mapi sveta
Arktički polarni krug (plava linija) na mapi sveta

Severni polarnik ili Arktički polarni krug je jedna od pet glavnih paralela, obeleženih na mapi Zemlje [1].

Ovaj krug se nalazi na 66° 33 ' 44 " (66,5622°) severno od ekvatora. Površina severno od arktičkog kruga se zove Arktik. Slična paralela postoji i u južnoj hemisferi i ona se naziva južni polarni krug, a područje južno od te paralele nazivamo Antarktik.

Arktički krug predstavlja južnu granicu polarnog dana. Bilo gde severno od njega, sunce se može videti iznad horizonta duže od 24 sata, najmanje jednom godišnje. Takođe, severno od kruga, se dešava najmanje jednom godišnje, da svetlost nije vidljiva iznad horizonta za najmanje 24 sata. Na geografskoj širini Arktičkog kruga ovi događaji dešavaju se tačno jedanput godišnje, u junu i decembru sunčevih prekretnica. Dalje na sever, ovi događaji traju duže, na primer, na geografskoj širini Murmanska, polarna noć traje 40 dana, a polarni dan 61. Isti fenomen se javlja u predelu antarktičkog kruga.

Zbog oštre klime na Arktiku, samo mali broj ljudi živi unutar i severno od arktičkog kruga. Tri najveća grada, koja se nalaze severno od arktičkog kruga, se nalaze u Rusiji: Murmansk (305.034 stanovnika), Noriljsk (176.189 stanovnika), i Vorkuta (70.500 stanovnika). Četvrti po broju stanovnika je norveški grad Tromse (69.009 stanovnika).

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Reč arktik potiče od grčke reči ἀρκτικός (arktikos: „blizu Medveda, severni“),[2] a ona od reči ἄρκτος (arktos: „medved“).[2]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Arktički krug je južna granica područja u kojem najmanje jedan dan (ili više) svake godine, Sunce uopšte ne zalazi (tzv. polarni dan) tokom letnjeg solsticija, to je 21. 6.[3] Isto tako postoji i jedan dan kad sunce uopšte ne izlazi za vreme zimskog solsticij a (polarna noć), a to je 21. 12. Dužina kontinuiranog dana ili noći se povećava progresivno kako se ide prema severu, tako na početku Arktičkog kruga traje jedan dan, dok na Severnom polu traje šest meseci.[3]

To se dešava zbog nagiba Zemlje, koja ima otklon od 23,5° od svoje vertikale, te je tokom letnjeg solsticija Sunce iznad Severnog polarnog kruga, a za vreme zimskog solsticija izvan domašaja sunčevih zraka.[3]

Prostor severno od ovog kruga zove se Arktik, a južno od njega leži Severna umerena klimatska zona.

Severni pol se nalazi na središnjem delu ledom prekrivenog platoa velike vodene mase Arktika, koji se sve više otapa, tako da ispunjava sve manje područje unutar Arktičkog kruga. Dužina bilo kojeg dana i noći unutar Arktičkog kruga je obrnuta od onog unutar Antarktičkog kruga.[3]

Istorijska otkrića[uredi | uredi izvor]

Do Severnog pola prvi je došao tek 6. 4. 1909. Amerikanac Robert Piri, iako je već od 16. veka bilo istraživača i pomoraca koji su tražili pomorske puteve preko Arktika.

Stanovništvo i geografija[uredi | uredi izvor]

Unutar Arktičkog kruga živi relativno malo ljudi, zbog izrazito hladne klime, ali ipak puno više nego na južnom Antarktičkom krugu.[4][5] Najbrojnije su 3 zajednice unutar Rusije: Murmansk (325.100 stanovnika), Krasnojarski kraj Noriljsk (135.000) i Vorkuta (85.000). Zatim sledi Tromse u Norveškoj (68.000). Za razliku od toga najbrojnija severnoamerička zajednica unutar Arktičkog kruga je Sisimiut na Grenlandu, koji ima svega 5000 stanovnika, a na čitavom prostoru Kanade i Sjedinjenih Američkih Država najveće naselje je Utkiagvik na Aljaski sa 4000 stanovnika.

Arktički krug prolazi preko teritorija osam država: Norveške, Švedske, Finske, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država (Aljaska), Kanade, Danske (Grenlanda) i Islanda (samo malo ostrvo Grimsej).

Počevši od nultog meridijana, prema istoku Arktički krug prolazi kroz;

Geografske koordinate Zemlja, teritorija, more Beleške
66° 34′ N 000° 00′ E / 66.567° S; 0.000° I / 66.567; 0.000 (01 Nulti meridijan)  Severni ledeni okean Norveško more
66° 34′ N 012° 48′ E / 66.567° S; 12.800° I / 66.567; 12.800 (02 okrug Nortland, Norveška)  Norveška okrug Nordland
66° 34′ N 015° 31′ E / 66.567° S; 15.517° I / 66.567; 15.517 (03 pokrajina Norboten, Švedska)  Švedska pokrajina Norboten
66° 34′ N 023° 51′ E / 66.567° S; 23.850° I / 66.567; 23.850 (04 regija Laponija, Finska)  Finska regija Laponija
66° 34′ N 029° 28′ E / 66.567° S; 29.467° I / 66.567; 29.467 (05 Karelija i Murmansk, Rusija)  Rusija Republika Karelija
Murmanska oblast
ponovo Republika Karelija
ponovo Murmanska oblast
66° 34′ N 033° 25′ E / 66.567° S; 33.417° I / 66.567; 33.417 (06 Kandalakški zaliv, Belo more) Belo more Kandalakški zaliv
66° 34′ N 034° 28′ E / 66.567° S; 34.467° I / 66.567; 34.467 (07 Murmanska oblast, Rusija)  Rusija Murmanska oblast – u dužini od 7 km
66° 34′ N 034° 38′ E / 66.567° S; 34.633° I / 66.567; 34.633 (08 Kandalakški zaliv, Belo more) Belo more Kandalakški zaliv
66° 34′ N 035° 00′ E / 66.567° S; 35.000° I / 66.567; 35.000 (09 Murmanska oblast, Kolja, Rusija)  Rusija Murmanska oblast (Kolja)
66° 34′ N 040° 42′ E / 66.567° S; 40.700° I / 66.567; 40.700 (10 Belo more) Belo more
66° 34′ N 044° 23′ E / 66.567° S; 44.383° I / 66.567; 44.383 (11 Nenecki autonomni okrug, Republika Komi i Jamalo-nenecki autonomni okrug, Rusija)  Rusija Nenecki autonomni okrug
Republika Komi
Jamalo-nenecki autonomni okrug
66° 34′ N 071° 05′ E / 66.567° S; 71.083° I / 66.567; 71.083 (12 Obski zaliv) Obski zaliv
66° 34′ N 072° 27′ E / 66.567° S; 72.450° I / 66.567; 72.450 (13 Jamalo-nenecki autonomni okrug, Krasnojarski kraj, Republika Jakutija i Čukotski autonomni okrug, Rusija)  Rusija Jamalo-nenecki autonomni okrug
Krasnojarski kraj
Republika Jakutija
Čukotski autonomni okrug
66° 34′ N 171° 01′ W / 66.567° S; 171.017° Z / 66.567; -171.017 (14 Čukotsko more, Severni ledeni okean) Severni ledeni okean Čukotsko more
66° 34′ N 164° 38′ W / 66.567° S; 164.633° Z / 66.567; -164.633 (15 Poluostrvo Sivod, Aljaska SAD)  SAD Aljaska (poluostrvo Sivod)
66° 34′ N 163° 44′ W / 66.567° S; 163.733° Z / 66.567; -163.733 (18 Zaljev Kotzebue, Severni ledeni okean) Severni ledeni okean Zaliv Kocebju
66° 34′ N 161° 56′ W / 66.567° S; 161.933° Z / 66.567; -161.933 (17 jezero Selawik, Aljaska, SAD)  SAD Aljaska – ide u jezero Selavik
66° 34′ N 141° 00′ W / 66.567° S; 141.000° Z / 66.567; -141.000 (18 Jukon, Severozapadne teritorije i Nunavut, Kanada)  Kanada Jukon
Severozapadne teritorije – ide uz Veliko medveđe jezero
Nunavut
66° 34′ N 082° 59′ W / 66.567° S; 82.983° Z / 66.567; -82.983 (19 Zaliv Foks, Hadsonov zaliv) Severni ledeni okean Zaliv Foks
66° 34′ N 073° 25′ W / 66.567° S; 73.417° Z / 66.567; -73.417 (20 Jezero Netiling, Bafinova zemlja, Nunavut, Kanada)  Kanada Nunavut (Bafinova zemlja – ide uz jezero Netiling)
66° 34′ N 061° 24′ W / 66.567° S; 61.400° Z / 66.567; -61.400 (21 Dejvisov moreuz, Atlantik) Atlantik Dejvisov moreuzl
66° 34′ N 053° 16′ W / 66.567° S; 53.267° Z / 66.567; -53.267 (22 Grenland)  Grenland
66° 34′ N 034° 09′ W / 66.567° S; 34.150° Z / 66.567; -34.150 (23 Danski moreuz, Grenlandsko more, Atlantik) Atlantik Danski moreuz
Grenlandsko more
66° 34′ N 018° 01′ W / 66.567° S; 18.017° Z / 66.567; -18.017 (24 ostrvo Grimsej)  Island ostrvo Grimsej
66° 34′ N 017° 59′ W / 66.567° S; 17.983° Z / 66.567; -17.983 (25 Grenlandsko i Norveško more, Atlantski okean) Atlantik Grenlandsko more
Norveško more

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arctic Circle”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2008. g. Pristupljeno 3. 10. 2017. 
  2. ^ a b Liddell, Henry; Scott, Robert. „Arktikos”. A Greek–English Lexicon. Perseus Digital Library. 
  3. ^ a b v g Arctic Circle (na jeziku: engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 9. 04. 2012. 
  4. ^ Nuttall, Mark (2004). Encyclopedia of the Arctic Volumes 1, 2 and 3. Routledge. str. 115. ISBN 978-1579584368. 
  5. ^ Marsh, William M.; Kaufman, Martin M. (2012). Physical Geography: Great Systems and Global Environments. Cambridge University Press. str. 24. ISBN 978-0-521-76428-5. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]