Artvin (vilajet)

Koordinate: 41° 08′ N 041° 51′ E / 41.133° S; 41.850° I / 41.133; 41.850
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Artvin
Artvin ili
Položaj
Država Turska
RegijaCrnomorska
Admin. centarArtvin
Površina14,030 km2
 — broj st.164.759
 — gustina st.11.743,34 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Registarske tablice08
Pozivni broj466
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima


Vilajet Artvin (tur. Artvin ili) je vilajet na severoistoku Turske na Crnom moru i granici sa Gruzijom. Sa populacijom od 2.085.225 stanovnika, to je peti vilajet po broju stanovnika u Turskoj. Administrativni centar vilajeta je grad Artvin.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Artvin

Arvin je atraktivno područje strme doline kroz koju protiče reka Čoruh i koja je okružena planinama Kačkar, Karčal i Jalnizčam (do 3900 metara) i šumama i jezerima. Vreme u Artvinu je veoma vlažno i blago na obali. Kiše na većim visanama smenjuje sneg a na vrhovima planina je veoma hladno.[1]

Šume su dom medveda i vukova. Na reci Čoruh postoji danas 11 hidrocentrala.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Artvinski grad iz Mamacimliskog distrikta, 1905-1912

Oblast ima bogatu istoriju koja do skoro nije intenzivno izučavana. Pronađeni su artefakti iz bronzanog doba i prebronzano doba. Huriti su naselili ovu oblast oko 2000. godine pre nove ere a nasledili su ih Urartu, čiji centar se nalazio na jezeru Van. Kasnije je ova oblast bila u sastavu kraljevstva Kolhida, ali je često bila meta invazija, prvo od Skita preko Kavkaza, zatim muslimanske vojske koju je predvodio Habib, sin kalife Uthamana koji je ovo područje kontrolisao od 853. do 1023. godine kada su došli Vizantinci.

Seldžuci su pokorili ovu oblast 1064. godine, ali nakon smrti Alp Arslana, na kratko su je pokorili Gruzijci uz pomoć Vizantinaca do 1081. kada je opet potpala pod Tursku vlast. Kolapsom Seldžuka, Artvin je bio poprište borbi turskih klanova do 1502.

Osmanski sultan Mehmet II pobedio je Trapezuntsko carstvo i zagospodario obalom Crnog mora. Kasnije se Artvin našao na meti Rusije koja je došla na ovo područje u ratovima 1828-29. i kasnije 1877-78. Rusi su se povukli sa ovog područja 1917, nakon izbijanja Boljševičke revolucije. Završetkom Prvog svetskog rata, Turska je bila na strani poraženih i britanske trupe su došle na ovo područje 1918, koje je bilo pod vlašću novonastale Gruzije. Pokušaj da se Artvin pridruži Gruziji završio se referendumom 1920. kada je velika većina Turaka glasala za ostanak u Turskoj, nakon čega se gruzijska vojska povukla 1921.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Geografija Artvina”. Arhivirano iz originala 20. 06. 2015. g. Pristupljeno 21. 12. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

41° 08′ N 041° 51′ E / 41.133° S; 41.850° I / 41.133; 41.850