Arhiv

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skladištenje kutija u arhivu.

Arhiv (arhiva) je ustanova koja prikuplja, sortira, čuva, obrađuje i izdaje pisane, štampane, zvučne, filmske i digitalne dokumente državnih organa, društvenih organizacija, javnih institucija, javnih radnika, i značajnijih ličnosti i organizacija. Ovo se radi da bi se omogućila upotreba dokumentacije u istraživačke i druge svrhe. S obzirom na funkciju, arhivi mogu biti opšti i specijalni (posebne tematike). Pod pojmom arhiv ponekad se smatra i čuvanje dokumentacije za pojedinačne ili potrebe organizacija.

Arhiv je akumulacija istorijskih zapisa – u bilo kom mediju – ili fizički objekat u kome se nalaze.[1] Arhivi sadrže primarne izvorne dokumente koji su se akumulirali tokom života pojedinca ili organizacije i čuvaju se da bi pokazali funkciju te osobe ili organizacije. Profesionalni arhivisti i istoričari generalno shvataju arhive kao zapise koji su prirodno i nužno nastali kao proizvod redovnih pravnih, komercijalnih, administrativnih ili društvenih aktivnosti. Oni su metaforički definisani kao „sekrecije organizma“,[2] i razlikuju se od dokumenata koji su svesno napisani ili stvoreni da bi preneli određenu poruku potomstvu.

Uopšteno govoreći, arhivi se sastoje od zapisa koji su odabrani za trajno ili dugoročno čuvanje na osnovu njihove trajne kulturne, istorijske ili dokazne vrednosti. Arhivski zapisi su obično neobjavljeni i skoro uvek jedinstveni, za razliku od knjiga ili časopisa za koje veliko broj identičnih primeraka može postojati. To znači da se arhivi prilično razlikuju od biblioteka po svojoj funkciji i organizaciji, iako se arhivske zbirke često mogu naći u bibliotečkim zgradama.[3]

Lice koje radi u arhivima naziva se arhivar. Proučavanje i praksa organizovanja, čuvanja i omogućavanja pristupa informacijama i materijalima u arhivima naziva se arhivistika. Fizičko mesto skladištenja može se nazvati arhivom (uobičajenije u Ujedinjenom Kraljevstvu), arhivima (češće u Sjedinjenim Državama) ili repozitorijumom.[4][5]

Računarsku upotreba termina „arhiv“ ne treba mešati sa značenjem termina u evidenciji.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Engleska reč archive je izvedena iz francuske reči archives (množina), i zauzvrat od latinskih reči archīum ili archīvum,[6] romanizovanog oblika grčke reči ἀρχεῖον (arkheion). Grčki termin se prvobitno odnosio na dom ili stan arhonta, vladara ili glavnog sudije, u kome su se čuvali i tumačili važni zvanični državni dokumenti; odatle se njegovo značenje proširilo i obuhvatilo pojmove kao što su „gradska skupština“ i „javni zapisi“.[7] Koren grčke reči je ἀρχή (arkhē), što između ostalog znači „magistracija, kancelarija, vlada“,[8] i izvedena je od glagola ἄρχω (arkhō), što znači „početi, upravljati, vladati“ (takođe koren reči kao što su „anarhija“ i „monarhija“).[9]

Reč arhiv je prvi put posvedočena na engleskom početkom 17. veka, a reč archivist sredinom 18. veka, iako se u tim periodima oba termina obično koriste samo u kontekstu strane institucije i osoblja. Tek krajem 19. veka se počelo sa širokom primenom u domaćim kontekstima.[5][10]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Glossary of Library and Internet Terms”. University of South Dakota Library. Arhivirano iz originala 2009-03-10. g. Pristupljeno 30. 4. 2007. 
  2. ^ Galbraith, V. H. (1948). Studies in the Public Records. London. str. 3. 
  3. ^ „A Glossary of Archival and Records Terminology”. Society of American Archivists. Arhivirano iz originala 15. 6. 2013. g. Pristupljeno 7. 12. 2012. 
  4. ^ „Glossary of Archival and Records Terminology”. Society of American Archivists. Arhivirano iz originala 22. 10. 2013. g. Pristupljeno 2013-10-21. 
  5. ^ a b „archive, n.”. Oxford English Dictionary (3rd izd.). Oxford University Press. septembar 2005.  (Potrebna je pretplata ili članska kartica javne biblioteke UK.)
  6. ^ archīum Arhivirano 24 septembar 2015 na sajtu Wayback Machine, Charlton T. Lewis, Charles Short, A Latin Dictionary, on Perseus
  7. ^ ἀρχεῖον Arhivirano 9 oktobar 2012 na sajtu Wayback Machine, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
  8. ^ ἀρχή Arhivirano 6 jun 2011 na sajtu Wayback Machine, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
  9. ^ ἄρχω Arhivirano 18 jun 2013 na sajtu Wayback Machine, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
  10. ^ Procter, Margaret (2010). „What's an 'archivist'? Some nineteenth-century perspectives”. Journal of the Society of Archivists. 31 (1): 15—27. S2CID 144006118. doi:10.1080/00379811003658476. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]