Astipalea

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Astipalea (Αστυπάλαια)
Geografija
Površina98,9 km2
Dužina18 km
Širina13 km
Visina506 m
Najviši vrhAstipalea pl.
Administracija
Najveći gradAstipalea
Demografija
Stanovništvo1238  (2001)
Gustina st.12,52 stan./km2

Astipalea ili Astipalaja (grčki grč. Αστυπάλαια) je jedno od ostrva u grupaciji Dodekaneza u istočnoj Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Kalimnos u okviru Periferije Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini posebnu opštinu. Glavno mesto na ostrvu je istoimeni gradić Astipalea.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Luka grada Astiapalee
Hora, Astiapalea

Astipalea je jedno od najzapadnijih ostrva Dodekaneza i podjednako je udaljeno od Amorgosa (pripada Kikladima) i od najbližeg dodekaneškog ostrva, Kosa. Ostrvo je srednje veličine, kamenito. Obala ostrva je veoma razuđena. Zapravo ostrvo je sa dva naspramna zaliva podeljeno na istočni i zapadni deo. Astipalea ima brojne male plaže.

Klima ostrva je sredozemna sa dugim, sušnim letima i blagim i kišovitim zimama. Nedostatak vode je značajno ograničenje, budući da Astipalea nije blizu kopna tako da postoji i nedostatak podzemnih izvora. Zbog toga je biljni i životinjski svet su osobeni za ovu klimu, a od gajenih kultura dominiraju maslina i vinova loza.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Astipalea je naseljena još tokom praistorije. Tokom stare Grčke Astipalea je bio jedan od malih polisa u veoma važnom delu Grčke. Posle toga ostrvom je vladao stari Rim, a zatim i Vizantija. 1204. godine posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša Astipalea potpada pod vlast Mlečana, pod kojima ostaju dugo, do 16. veka, kada novi gospodar postaje osmansko carstvo. Stanovništvo Astipalee je bilo uključeno u Grčki ustanak 20ih godina 19. veka, ali nije bilo priključeno novoosnovanoj Grčkoj. 1912. godine ostrvo zaposeda Italija, koja ga gubi posle Drugog svetskog rata. Poslednjih decenija ovo je donekle umanjeno razvojem turizma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavno stanovništvo na Astipalei su Grci. Astipalea spada u retko naseljena ostrva među značajinijim ostrvima Dodekaneza, ali je razvoj turizma proteklih 20ak godina doprineo prosperitetu ostrva i smanjenju pada broja stanovnika.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas se privreda Astiapalee sve više zasniva na turizmu i pomorstvu, a sve manje na tradicinalnoj poljoprivredi (masline, vinova loza, manje južno voće).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]