Austro-Ugarska
Iz projekta Википедија
|
|||||
| Službeni jezici | nemački, mađarski | ||||
| Državna religija | rimokatolička | ||||
| Glavni grad | Beč | ||||
| Najveće mesto | Beč, 1.675.000 st. (1907) |
||||
| Dinastija | Habzburška | ||||
| Površina | 680.887 km² (1907) | ||||
| Stanovništvo | 48.592.000 (1907) | ||||
| Valuta | goldinar, od 1892. kruna | ||||
| Trajala | od 1867. do 1918. | ||||
Austro-Ugarska, poznata i kao "Dvojna monarhija", je država koja je postojala u Evropi između 1867. i 1918. godine. Dotadašnje Austrijsko Carstvo transformisano je 1867. godine u Austro-Ugarsku, da bi se time zadovoljile težnje Mađara za autonomijom. Time je praktično vlast u državi podeljena između Nemaca i Mađara, koji su pritom činili manji deo stanovništva monarhije. Političke težnje slovenskih naroda, Rumuna i Italijana, koji su činili veći deo stanovništva monarhije, nisu bile uvažene. Posle vojnog poraza u Prvom svetskom ratu, 1918. godine, Austro-Ugarska je rasformirana, a na njenoj teritoriji je formirano nekoliko država naslednica: Austrija, Mađarska, Čehoslovačka, Poljska, Rumunija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Italija.
[uredi] Administrativno uređenje
U administrativnom smislu, Austro-Ugarska se delila na Austrijski i Ugarski deo monarhije. Posle aneksije Bosne i Hercegovine, 1908. godine, Bosna i Hercegovina je postala teritorija sa posebnim statusom u okviru Austro-Ugarske i nalazila se pod zajedničkom upravom oba dela monarhije.
| Nemci | 24% |
| Mađari | 20% |
| Česi | 13% |
| Poljaci | 10% |
| Rusini | 8% |
| Rumuni | 6% |
| Hrvati | 5% |
| Slovaci | 4% |
| Srbi | 4% |
| Slovenci | 3% |
| Italijani | 3% |
Austrijski deo monarhije činile su sledeće pokrajine:
- Bukovina
- Galicija
- Šleska
- Moravska
- Češka (Bohemija)
- Donja Austrija
- Gornja Austrija
- Vorarlberg
- Tirol
- Salcburg
- Koruška
- Štajerska
- Kranjska
- Primorska
- Dalmacija
Ugarski deo monarhije činile su:
[uredi] Slike
|
Raspad Austro-Ugarske posle Prvog svetskog rata |
Grb Austro-Ugarske usvojen 1915. godine |

