Aškalije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aškalije
Zastava Aškalija
Ukupna populacija
oko 40.000
Regioni sa značajnom populacijom
uglavnom opštine Uroševac, Kosovo Polje i Lipljan
 Albanija3.368[1]
 Crna Gora2.054[2]
 Severna Makedonija3.713[3]
 Srbija (zajedno sa KiM)29.731 (2011)[4][5]
 Hrvatska172 (2011)[6]
Jezici
albanski i srpski
Religija
dominira islam, ali ima i pravoslavaca i bektaša
Srodne etničke grupe
Romi, Balkanski Egipćani

Aškalije su etnička zajednica, koja pretežno živi u Srbiji, uglavnom u autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija. Većinom su islamske veroispovesti, a govore albanskim jezikom, koji čini poseban ogranak indoevropske porodice jezika.

Rasprostranjenost i brojnost populacije[uredi | uredi izvor]

Iako su pretežno nastanjeni na Kosovu, deo Aškalija se, kao raseljena lica sa Kosova i Metohije, naselio i u druge delove Srbije, naročito u Novi Sad, gde su 1998. godine osnovali Maticu Aškalija, prvu organizaciju stvorenu sa ciljem očuvanja i negovanja nacionalne kulture Aškalija. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Republici Srbiji (bez Kosova i Metohije) bilo je 584 pripadnika aškalijskog naroda, a na popisu 2011. godine kao Aškalija se izjasnilo 997 lica[7]. Dok na Kosmetu živi 15.436 Aškalija, prema popisu iz 2011. godine koji su organizovale privremene institucije samoproglašene Republike Kosovo.

Poreklo, istorija i identitet[uredi | uredi izvor]

Aškalije su ranije smatrani delom romskog naroda, ali su od strane države Srbije priznati kao poseban narod (prvi put su iskazani kao zasebna nacionalnost na popisu iz 2002. godine).[8] Postoji više mišljenja o njihovom poreklu. Prema jednom mišljenju, Aškalije su potomci albanizovanih kosovskih Roma, dok su prema drugim tvrdnjama, oni poreklom ili iz Irana (odakle su se doselili na Balkan u 4. veku), ili sa područja Palestine odnosno iz grada Aškelona u današnjem Izraelu (od čega je i nastalo ime Aškalija).

Romi tvrde da su Aškalije u stvari deo Roma, Balkanski Egipćani tvrde da su u stvari deo njihovog naroda, dok same Aškalije smatraju da i jedni i drugi hoće da ih asimiluju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]