Bamberg

Koordinate: 49° 53′ 30″ S; 10° 53′ 30″ I / 49.89167° S; 10.89167° I / 49.89167; 10.89167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bamberg
Bamberg

Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaBavarska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 69.989[1]
 — gustina1.281 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 53′ 30″ S; 10° 53′ 30″ I / 49.89167° S; 10.89167° I / 49.89167; 10.89167
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina245-386 m
Površina54,6 km2
Bamberg na karti Nemačke
Bamberg
Bamberg
Bamberg na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikAndreas Štarke (SPD)
Poštanski broj96001, 96052
Pozivni broj0951
Registarska oznakaBA
Veb-sajt
www.stadt.bamberg.de

Bamberg (nem. Bamberg) je grad u nemačkoj saveznoj državi Bavarska, u oblasti Gornja Frankonija. U Bambergu se nalazi univerzitet, sedište biskupije i lokalne uprave. Grad je centar regiona u kome živi oko 200.000 stanovnika.

Stari centar grada je najstarije neizmenjeno gradsko jezgro u Nemačkoj, i od 1993. je pod međunarodnom zaštitom UNESKO-a.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Skulptura konjanika „Bamberški jahač“ u Bamberškoj katedrali

U vreme germanskih migracija, posle propasti Rimskog carstva, regiju Bamberga su naseljavali Sloveni. Prvi put grad se pominje 902.

Kralj Henrik II, proglasio je svoj porodični posed Bamberg za sedište biskupije 1007. godine. Nova katedrala je osveštana 1012. a 1017. osnovana je benediktinska opatija za školovanje sveštenstva. Henrik II i njegova žena Kunigunda su sahranjeni u ovoj katedrali u Bambergu.

Bamberška katedrala

Od sredine 13. veka, biskupi Bamberga su ujedno bili kneževi Svetog rimskog carstva, vladali su gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba Reformacije. Crkveni procesi protiv veštica u 17. veku su odneli na stotine žrtava. Ovi progoni su dostigli vrhunac u periodu 1626—1631. Univerzitet u Bambergu je osnovan 1647. kao Academia Bambergensis.

Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. i naredne godine postao deo Bavarske.

Nakon Prvog svetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.

Godine 1973. Bamberg je obeležio 1000 godina od osnivanja.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Bašta ruža u Bambergu

Bamberg, koji je takođe nazivan „Franački Rim“ rasprostire se na sedam brežuljaka u dolini reke Regnic. Zavodljivim kućicama na rečnim bregovima nekada naseljenim ribarima govorilo se da je to „Mala Venecija“ (Kleine Venedig). U njegovom istorijskom jezgru (Bürgerstadt) su gusto sagrađene zgrade i grad je protkan krivoliniskim ulicama. Bamberg ima i svetski raritet u vidu gotske zgrade skupštine, koja stoji po sredini mosta na reci. Skupštinska zgrada je bila u prvoj polovini 18. veka pregradnjom izvedena u baroknom stilu.

Dominanta biskupskog gradskog dela (Bischofsstadt) je Bamberška katedrala koja je sagrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je treći objekat iz 12111237. jer su prethodna dva izgorela u požaru), sa četiri vitke kule i enterijerom sa prekrasnom gotskom dekoracijom. U svetskoj razmeri je poznata skulptura iz prva polovine 13. veka tzv. „Bamberški jahač“, koja predstavlja nepoznatog muškarca, ideal srednjovekovnog viteza za koga se sudi da bi mogao biti ugarski kralj Stefan I Mađarski. Enterijer je vredan zapažanja jer ima dva hora sa oltarima.

Na trgu ispred katedrale nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. veka dao je knez- biskup Lotar Franc fon Šenborn na prelomu 17. i 18. veka sagraditi velelepnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim delovima Nove rezidencije danas ima svoje sedište bamberška sekcija državne galerije, i tako se posetioci ovde mogu diviti delima starih majstora i dvorskim salama ukrašenim prekrasnim štukaturama. U podnožju zgrade nalazi se park Rosengarten- bašta ruža.

Godine 1647. u Bambergu je osnovana akademija, koja je 1803. godine zatvorena i zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Oto-Fridrihov univerzitet u Bambergu“.

Geografski i demografski podaci[uredi | uredi izvor]

Položaj opštine u okrugu

Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 245—386 metara. Površina opštine iznosi 54,6 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 69.989 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.281 stanovnika/km².

Klima[uredi | uredi izvor]

  • Srednja temperatura u januaru: -1,2 °C
  • Srednja temperatura u julu: +18,2 °C
  • Srednja godišnja temperatura: +8,5 °C
  • Maksimalna ikad zabeležena temperatura: +36,5 °C
  • Minimalna ikad zabeležena temperatura: -27,5 °C

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Filah Austrija partnerstvo 1973.
Nagaoka Japan prijateljstvo 1995.
Kirhdorf an der Krems Austrija kontakt 2000.
Trevizo Italija kontakt 2000.
Feldkirhen Austrija partnerstvo 1993.
Montelabate Italija kontakt 2000.
Malborgeto-Valbruna Italija kontakt 2000.
Ostrogon Mađarska partnerstvo 1992.
Bedford Ujedinjeno Kraljevstvo partnerstvo 1977.
Rodez Francuska partnerstvo 1970.
Opava Češka kontakt 2000.
Prag Češka partnerstvo 1992.
Volfsberg Austrija kontakt 2000.
Izvor[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]