Bankomat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bankomat

Bankomat (eng. cash dispenser, automated teller machine – ATM, nem. Geldautomat, Bankautomat) je mašina za izdavanje gotovine sa tekućih računa banke elektronskim putem. Štedi vreme, smanjuje gužve i troškove na bankovnim šalterima.

Može se mahom koristiti ceo dan (24 sata). Postavlja ga banka u svojim prostorima, ali i na otvorenom. Koristi se ubacivanjem debitne kartice ili kreditne kartice sa ličnim identifikacionim kodom, unošenjem tajne šifre (PIN) i traženog (dopuštenog) iznosa. Korisnik komunicira sa bankomatom na domaćem jeziku ili na engleskom. Noviji bankomati omogućavaju zamene valuta i druge operacije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stari Nikdorf bankomat

Čovek koji je 1939. godine prvi došao na ideju da uzima pare sa svog računa pomoću mašine bio je Luter Džordž Simjian. Njegovom idejom se oduševila banka "Sitikorp" i ponudila tu uslugu svojim klijentima. Nije prošlo ni pola godine, a banka je objavila da prestaje s projektom zbog nedostatka interesovanja klijenata za uslugu. Dugo posle toga niko nije bio zainteresovan za taj projekat. Tek je 1967. banka "Berkliz" u Londonu instalirala bankomat, koji je označio razvoj i širenje bankomata po celom svetu. Ta mašina za novac imala je jednu nepogodnost - koristile su se jednokratene kartice uvek na tačan iznos od deset funti. Nedugo potom, vaučeri su zamenjeni plastičnim karticama koje su se vraćale korisnicima poštom da bi ih mogli ponovo koristiti. To je bila prva generacija bankomata koja je funkcionisala, a prvi bankomati te vrste bili su instalirani u Francuskoj, Švedskoj i Švajcarskoj, a dve godine kasnije i u SAD te Japanu. Druga generacija bankomata - preteča sadašnjih - potiče iz 1972. godine. Radi se o IBM-ovim bankomatima povezanim središnjim računarom, koji su koristili karticu s magnetnim zapisom kakva je u upotrebi još i danas. Bankomati se od tada u tehničko-tehnološkom pogledu nisu previše menjali, a njihova osnovna uloga, to jest isplata gotovine, i danas je ostala njihova glavna funkcija. Novinu, koja je je bankomate podigla na viši stepen, uveo je godinu dana kasnije Donald Vecel u teksaškom gradu Dalas. Ljudi od tada mogu da koriste bankomate za najosnovniju funkciju - da uzmu bilo koju sumu, naravno ukoliko je imaju na računu.

Savremena generacija bankomata može se podeliti u dve grupe: -sofisticiranije, u pravilu složene i skupe sa širim spektrom podržanih usluga; -jednostavne, sa primarnom funkcijom isplate gotovine i još nekim elementarnim funkcijama (uvid u stanje računa kartice, promena PIN-a, nalog za prenos, prodaja bonova i slično). Prva vrsta je u osnovi više namenjena stvaranju zarade, a drugi su, u stvari, zamišljeni za rasterećenje poslovnica i brže transakcije. Zapravo, jedni i drugi se prodaju pod nazivom ATM, što upućuje na njihovu osnovnu funkciju - automatizaciju šaltera.

Bankomati kod nas[uredi | uredi izvor]

Osnovni povod uvođenja bankomata kod nas bio je nagli rast masovnih, pretežno rutinskih transakcija na šalterima banke, među kojima su prevladavale isplate gotovine. Inicijativa je pokrenuta u tadašnjem Sektoru informatike, gde su se i inače pratila tehnološka i informatička dostignuća te u tesnoj saradnji sa, takozvanim proizvodnim sektorima, tražila njihova moguća primena u praksi. Svaku dobro obrazloženu i razrađenu ideju u pravilu je prihvatila i odobrila tadašnja Uprava, pa je i projekat bankomata dobio zeleno svetlo.

Iskustva su se pokazala kao dobrima: klijenti su vrlo brzo prihvatili novu uslugu, redovi pred šalterima znatno su se smanjili. Jednom rečju, svi su bili zadovoljni i to se brzo pročulo. Nedugo nakon toga i druge su banke počele sa ugradnjom svojih bankomata.

Prednosti korišćenja bankomata[uredi | uredi izvor]

Osnovna prednost koju korišćenje bankomata pruža klijentima je dostupnost raspoložive usluge 24 sata dnevno svakog dana. Dakle, bez obzira da li je reč o podizanju gotovine, upitu o stanju računa ili nekoj drugoj usluzi podržanoj na bankomatu, klijent ju može obaviti kada to njemu najviše odgovara, nezavisno o radnom vremenu banke ili najbliže poslovnice. Nadalje, klijent dobija brzu uslugu, a prednosti korišćenja za banke su brojne. Pre svega, banke su uvođenjem bankomata "automatizovali" jednu od najbrojnijih šalterskih transakcija - isplatu gotovine, i na taj način omogućile svojim klijentima brzu i jednostavnu samouslugu, a svoje poslovnice rasteretile dela, takozvanih rutinskih transakcija. Tako su stvorile preduslove za kvalitetniju ponudu složenijih proizvoda i savetodavnih usluga.

Potrebno je naglasiti da su uvođenjem bankomata - iako se radi o značajnim ulaganjima - banke stvorile preduslove za smanjenje troškova poslovanja. Navedeno se najbolje može pokazati na primeru čeka. Naime, isplata gotovine u pravilu se obavlja čekom (ili nekim drugim papirnim platnim instrumentom) na šalteru matične ili neke druge banke ili pošte. Stoga nije teško izračunati, takozvane oportunitetne dobitke putem ostvarenih ušteda, a koje se primarno ogledaju u "oslobađanju" kadrovskih resursa za kvalitetnije poslove savetodavnog ili prodajnog karaktera.

Osim ušteda, banke su u bankomatima prepoznale i mogućnosti ostvarivanja zarade prvenstveno od usluga korisnicima kartica drugih domaćih ili inostranih banaka, mogućnosti upita o raspoloživom ograničenju po kartici ili stanju računa na koji je vezana određena kartica, mogućnosti prenosa novca sa jednog na drugi predefinisani račun u banci, mogućnosti korišćenja depozitne funkcije i slično.

Bankomati su prepoznati kao nužni i nezamenjivi deo ponude usluga banaka kako u svojoj primarnoj funkciji isplate gotovine i upita o stanju računa tako i u nizu drugih, još nedovoljno iscrpljenih mogućnosti. No ono što je bankama sigurno najvažnije je brza i kvalitetna usluga klijenta kada i gde on to želi. Zadovoljstvo klijenta je osnovni pokretač uvođenja i razvoja ponude bankarskih usluga putem bankomata.

Odustajanje od starih navika[uredi | uredi izvor]

Iskustva u korišćenju bankomata u Republici Hrvatskoj više su nego dobra, a iskustva zapadnoevropskih zemalja potvrdila su se i kod nas. Bankomati su postali neizostavni deo ponude svake banke koja bar i malo pažnje u svojoj strategiji posvećuje poslovima sa stanovništvom. Jednostavnost rukovanja i brzina dobijene usluge osnovni su aduti koji utiču na korisničko prihvatanje bankomata. Korisnici kartica brzo su prepoznali ove prednosti, pa je uvođenjem bankomata broj transakcija na njima naglo porastao, dok se istovremeno broj isplata gotovine na šalterima banaka i pošta značajno smanjivao. Primer Riječke banke pokazuje da se već u prvih nekoliko godina funkcionisanja sadašnje bankomatske mreže broj isplata na šalterima više nego prepolovio. Iako se taj broj i dalje smanjuje, trend je ipak nešto usporeniji, što je posledica činjenice da jedan deo, pretežno korisnika starije dobi, teže prihvaća usluge temeljene na tehnologiji ili daje prednost tradicionalnom načinu komuniciranja sa bankom. Kvalitetna edukacija može i na tom području dati dobre rezultate, premda treba imati na umu da će uvek 1, makar i mali procenat korisnika ostati veran šalteru i isplati novca "licem u lice“. [traži se izvor]

Cilj je svake banke da obezbedi klijentima najvišu moguću raspoloživost usluge na bankomatu što bi u idealnom slučaju iznosilo 24 časa dnevno svih 365 dana u godini. Naravno da su izvesna odstupanja od toga neizbežna, a odnose se na vreme neophodno za opsluživanje bankomata, bez obzira radi li se o njegovu redovnom punjenju/dopunjavanju ili preventivnom i redovnom održavanju i sličnom. Ovakvi zastoji su nužni, ali se kvalitetno postavljenim praćenjem, stručnim osobljem i dobrom organizacijom opsluživanja mogu svesti u racionalne okvire. Zato je kvalitetno praćenje bankomata s ciljem trenutne akcije i reakcije jedan od osnovnih preduslova njihove maksimalne raspoloživosti.

Kvalitativno se promenio način raspolaganja gotovinom koja se obimnije zadržava u finansijskim tokovima privrede, što je dobro za njegov razvoj i funkcionisanje. Banke su rasteretile svoje šaltere i smanjile troškove. Ne treba gubiti iz vida i pogodnosti te usluge za strane građane koji su opremljeni karticama i znaju se koristiti bankomatima, a ta se usluga naplaćuje njima. To doprinosi i razvoju turističke usluge i ukupnom ugledu turističke ponude. Građani su rasterećeni neugodnih čekanja na šalterima banaka i to vreme mogu bolje koristiti za svoje potrebe. Osim toga, ne podižu odjednom veću količinu gotovine koja, dok je na računu u banci, doprinosi kroz kamatu. Uz to, građani su smanjili i rizik od otuđenja ili gubitka veće količine gotovine. Dodatne pogodnosti su i mogućnost podizanja novca kada se zateknu u inostranstvu gde ima bankomata. Na bankomatima, osim podizanja gotovine, građani koriste i druge usluge koje su, u pravilu, neprekidno dostupne. Bankomati i kartice svakako doprinose promeni navika korišćenja bankovnih usluga na racionalniji način.

Banke su međusobno povezane tehnički pa je s karticom jedne banke moguće obavljati transakcije na bankomatima drugih banaka. Takva umreženost je globalne prirode, što kartici pridaje i međunarodni značaj, to jest mogućnost korišćenja na više od milion bankomata u svetu. Banke su svoje međusobne finansijske i druge odnose u tom delu rešile međusobnim bilateralnim ili multilateralnim sporazumima i ugovorima, a sva značajna pitanja vezana uz razvoj i unapređenje kartičnog poslovanja dogovaraju i rešavaju putem zajedničkih tela.

Broj bankomata sigurno će nastaviti da raste gotovo nesmanjenim tempom. Iako postoje razmišljanja da će u narednom periodu doći do znatno usporenijeg porasta broja bankomata kako zbog visokih investicionih i operativnih troškova tako i zbog prognoziranog zasićenja tržišta te sve bržeg razvoja ostalih elektronskih kanala distribucije. Glavni argumenti u prilog ovim projekcijama su nesmanjena potražnja za bankomatskim uslugama, jaka konkurencija između banaka i njihovih mreža te racionalizacija troškova tradicionalne poslovne mreže banaka.

Bezbednost pri korišćenju kartice[uredi | uredi izvor]

Treba razlikovati dve vrste kartica - kreditne kartice i debitne kartice. Svaka od njih ima pridružena pravila bezbednosti čuvanja i korišćenja. Kada je reč o korišćenju na bankomatima, mere bezbednosti su iste. U pravilu, kartice se mogu koristiti samo uz lični identifikacioni broj kojeg popularno nazivamo PIN, a koji se najčešće sastoji od četiri brojke koje, uz globalno jedinstven broj kartice, tvori posebnu kombinaciju poznatu samo imaocu kartice.

Dok je broj kartice vidljiv, PIN je nevidljiv, jer je u memoriji nosioca kartice. Poneki korisnici kartice teško pamte svoj PIN i znaju ga imati napisanog pored kartice, pa čak i na samoj kartici što je krajnije neprihvatljivo sa stanovišta preporuka banke i vrlo rizično za vlasnika. Da bi se njima izašlo u susret, na bankomatima se nudi mogućnost promene dobijenog PIN-a sa nekim drugim brojem koji će se lakše pamtiti. U tom slučaju treba izbegavati kombinacije brojki koje mogu asocirati na imaoca (telefonski broj, datum rođenja i slično). Nivo bezbednosti korišćenja kartice je vrlo visoka ukoliko se korisnik kartice drži preporuka banke koja takođe ne zna PIN niti ga ima sačuvanog. Ukoliko imalac izgubi PIN, banka će mu izdati novi, jer ne zna brojeve izgubljenog PIN-a. Bankomat je takođe siguran i ne greši kod isplate gotovine. Ima ugrađene višestruke nadzorne sisteme i ukoliko nešto nije u redu, on se blokira.

Korišćenje bankomata - sve neophodne informacije[uredi | uredi izvor]

Na bankomatima poslovnih Banaka moguće je koristiti sledeće usluge: - Podizanje gotovine platnim karticama - Provera iznosa raspoloživih sredstava - Dopuna prepaid kredita - Izvod po računu, mogućnost pregleda poslednjih 10 transakcija po računu

Bankomat je spreman da obavi uslugu koju klijent odabere, ukoliko na bankomatu svetli kontrolna zelena lampica, koja se nalazi na mestu gde se ubacuje kartica, na način i u smeru koji je prikazan na bankomatu. Ukoliko je kartica ubačena u odgovarajućem smeru, dobija se poruka da je moguće izabrati jezik kojim ćete se služiti - srpski ili engleski jezik. Potom, klijent unosi PIN - licni identifikacioni broj koji je dobio prilikom preuzimanja kartice. Pritiska taster pored ekrana za opciju "Potvrdi“. Ukoliko je pogrešno ukucan PIN, na ekranu će dobiti poruku "Pogrešan PIN, pokušajte ponovo“. Potrebno je voditi računa da je dozvoljeno dva puta pogrešiti, treći put će bankomat zadržati karticu.

Ukoliko je PIN ispravno unet, bice ponuđene sledeće opcije: 1. Podizanje gotovine 2. Iznos raspoloživih sredstava 3. Pre paid dopuna 4. Izvod po računu

Podizanje gotovine[uredi | uredi izvor]

Nakon što je unet PIN i izabrana opcija "Podizanje gotovine", na ekranu će se pojaviti poruka "Izaberite željeni iznos" sa ponuđenim fiksnim iznosima za podizanje ili opcijom drugi iznos.

FIKSNI - ukoliko se podiže jedan od ponuđenih iznosa, potrebno je pritisnuti taster pored označenog iznosa (strelica na ekranu pored željenog iznosa ukazuje na taster koji treba pritisnuti).

DRUGI IZNOS - ukoliko ponuđeni iznosi ne odgovaraju, opcijom "Drugi iznos", može se uneti iznos koji se želi podići, s tim da iznos mora biti deljiv sa 500 ili 200, zavisno od banke. Ukoliko je ukucan pogrešan iznos, ispravka se vrši pritiskom na taster "Ispravka" pored ekrana. U tom slučaju, moguće je ponovo uneti željeni iznos. Ukoliko pogrešan iznos nije potvrđen, broj je moguće izbrisati pritiskom na taster "Clear" koji se nalazi na tastaturi.

Kada je unet željeni iznos, potrebno ga je potvrditi pritiskom na taster "Potvrdi" koji se nalazi pored ekrana ili pritiskom na taster "Enter" na tastaturi. Na taj način zahtev za realizaciju je pokrenut.

Ukoliko je isplata odobrena, kartica će biti vraćena. Tada treba izvući karticu.

Na bankomatima većine banaka maksimalan iznos pojedinačne transakcije je 20.000,00 RSD, odnosno 20 novčanica. Bankomat isplaćuje novčanice u apoenima od 200 RSD, 500,00 RSD i 1.000,00 RSD. Ukoliko bankomatu nedostaju novčanice u apoenima od 1.000,00 RSD, maksimalan mogući iznos transakcije biće 10.000,00 RSD, odnosno 20 novčanica u apoenima od 500,00 RSD. Kada do ovoga dođe, za podizanje većeg iznosa potrebno je tražiti isplatu više puta.

Iznos raspoloživih sredstava[uredi | uredi izvor]

Ukoliko je izabrana opcija "Iznos raspoloživih sredstava" pritiskom na taster pored ekrana, zahtev za realizaciju zahteva je pokrenut. Po završetku, bankomat će vratiti karticu (koju je moguće izvući kada se pojavi zelena lampica iznad otvora u koji je prethodno ubačena kartica), a zatim će izdati štampano obaveštenje o raspoloživim sredstvima na traženom računu.

Dopuna pre paid računa[uredi | uredi izvor]

Izborom opcije "Pre paid dopuna" pojavljuje se ekran gde klijent bira Mobilnog operatera na čiji broj želi da uplati dopunu. Bankomat zatim daje opcije izbora definisanih iznosa za dopunu ili unosa bilo kog iznosa dopune - opcija "Drugi iznos", čime se klijentima (minimum po transakciji je 200, a maksimum 5.000 RSD). Nakon unosa ili izbora iznosa prepaid dopune, klijent unosi broj telefona za dopunu u formatu 06xxxxxxx (bez razmaka i znakova), račun za koji je vezana kartica se zadužuje za iznos dopune, bankomat štampa slip sa podacima o transakciji, a korisniku čiji je broj dopunjen stiže SMS poruka.

Dopune prepaid kredita je nova funkcionalnost na bankomatima Banke i mogu da je koriste svi korisnici debitnih i kreditnih platnih kartica (ovu opciju ne pružaju sve banke na tržistu).

Izvod po računu[uredi | uredi izvor]

Pojedine banke nude klijentima i opciju izvoda po tekućem računu. Pored napred navedenih opcija postoji i opcija na ekranu za traženje izvoda po računu. Ovaj izvod se dobija u vidu slip-a (papirni racun koji izlazi iz bankomata) i obično sadrži do 10 poslednjih transakcija. Klijenti na ovaj način ne moraju da čekaju redove u banci niti da imaju u korišćenju on line banking, i dobijaju sve neophodne informacije u vezi sa prometom po računu.

Prednosti: - usluga je besplatna - dostupna je korisnicima svih mreža mobilnih operatera u Srbiji (MTS, VIP, Telenor) - prepaid dopunu na bankomatima mogu da uplate svi korisnici DinaKard platnih kartica: - osnovnih i dodatnih - debitnih i kreditnih - fizička i pravna lica - dopuna prepaid kredita može da se izvrši kako za sopstveni tako i za bilo koji drugi broj u okviru pomenutih mreža - bankomat pruža mogućnost izbora definisanih iznosa dopune, kao i mogućnost unosa iznosa za dopunu - nakon izvršenja transakcije bankomat štampa slip sa svim podacima o prepaid dopuni - korisniku čiji je broj dopunjen stiže SMS poruka - po izvršenju transakcije, direktno se zadužuje račun za koji je vezana kartica (tekući ili kreditni) i to samo za iznos tražene dopune, jer Banka ne naplaćuje proviziju za navedenu uslugu.

Plaćanje računa putem bar kod čitača[uredi | uredi izvor]

Na bankomatima pojedinih banaka, korisnicima debitnih i kreditnih platnih kartica omogućeno je korišćenje usluge plaćanja računa (npr. Infostan-a i Elektrodistribucije Beograd).

Bar-kod čitač funkcioniše po principu očitavanja podataka koji su upisani na bar kodu; u slučaju da za određene račune postoji popust ukoliko se plaćanje izvrši do roka navedenog na uplatnici, popust će biti automatski uračunat, tj. oduzet od ukupnog iznosa sa uplatnice. U bar kodu Infostan-a iznos je definisan i ne može da se menja (iznos sa uplatnice je iznos koji se plaća) dok kod EDB-a postoji mogućnost unosa željenog iznosa.

Prednosti: - usluga je besplatna - plaćanje putem čitača bar kodova na bankomatima mogu da obavljaju svi korisnici DinaKard platnih kartica: - osnovnih i dodatnih - debitnih i kreditnih - klijenti KBC Banke i korisnici DinaKard kartica svih ostalih banaka - fizička i pravna lica - po izvršenju transakcije, direktno se zadužuje račun za koji je vezana kartica (tekući ili kreditni) i to samo za iznos koji uplate - kao potvrdu o uspešno obavljenoj transakciji, bankomat štampa slip sa svim podacima o transakciji. - Korišćenje ove usluge ne potrazumeva prijavljivanje ili podnošenje zahteva.

Keš in bankomat[uredi | uredi izvor]

Keš-in bankomat je novi vid bankomata na našem tržištu koji, osim klasičnih usluga podizanja gotovine i informacije o iznosu raspoloživih sredstava, pruža mogućnost uplate gotovog novca putem DINA i VISA kartica. Korisnicima je omogućeno da vrše uplate 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji. Na vrlo jednostavan način, uplaćena sredstva se trenutno prebacuju na raćun i odmah su na raspolaganju, a izveštaj o uplati dobija se po završetku transakcije. Klijenti imaju mogućnost uplate gotovine u korist: - Tekućeg računa ili kreditne parije za korisnike DINA ili VISA kreditnih kartica

Zadržana kartica na bankomatu[uredi | uredi izvor]

Ovo je možda i jedna od najnezgodnijih stvari koje mogu da se dese pogotovo ako banka ne radi, a korisniku su hitno potrebna sredstva.

Kartica će biti zadržana ako: - je pogrešno unet PIN više od tri puta za redom (na istom ili na različitim bankomatima) - je istekao rok važenja kartice - je kartica u statusu ukradena/izgubljena - kartica nije aktivirana - nije uzeta karticu iz bankomata u roku od 30 sekundi

U slučaju da je bankomat zadržao karticu, korisnik će kontaktirati banku izdavaoca kartice, kako bi se pokrenula procedura vraćanja i deblokade kartice.

Saveti za sprečavanje zloupotrebe kartice na bankomatu[uredi | uredi izvor]

- Prilikom prilaska bankomatu, potrebno je da klijent pripremi karticu i PIN i vodi računa da niko ne vidi njegov PIN - Klijentu je potrebno preporučiti da pažljivo osmotri okruženje oko bankomata, da ne prihvata pomoć ukoliko je nude ili odustane od transakcije ukoliko ga neko gura, posmatra transakciju ili se sumnjivo ponaša - Pošto je preuzeta kartica, novac i izveštaj - pažljivo ih je potrebno odložiti na sigurno mesto - Ukoliko klijent uoči da je na bankomatu bilo šta sumnjivo (dodata oprema za koju se čini da je naknadno instalirana), potrebno je da se odustane od transakcije i odmah obavesti banku

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]