Barajevo

Koordinate: 44° 34′ 26″ S; 20° 24′ 34″ I / 44.574° S; 20.4095° I / 44.574; 20.4095
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Barajevo
Barajevo iz vazduha
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBeogradski
OpštinaBarajevo
Stanovništvo
 — 2022.8.967
Geografske karakteristike
Koordinate44° 34′ 26″ S; 20° 24′ 34″ I / 44.574° S; 20.4095° I / 44.574; 20.4095
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina260 m
Barajevo na karti Srbije
Barajevo
Barajevo
Barajevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11460
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG
Crkva Svetog Save.

Barajevo je naselje u Srbiji u gradskoj opštini Barajevo u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2022. ima 8.967 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 9.158 stanovnika).[1]

Ovde se nalaze Crkva Svetog Save u Barajevu, Crkva Svetog Nikole u Barajevu, Biblioteka „Jovan Dučić” (Barajevo), Železnička stanica Barajevo i Stara mehana u Barajevu.
Ovde se nalaze Zapis Nikolića hrast (Guncati), Zapis Petkovića hrast (Barajevo), Zapis hrast u centru (Barajevo), Zapis kruška kod crkve (Barajevo) i Zapis Ivkovića kruška (Barajevo).

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Barajevu se nalazi Osnovna škola „Knez Sima Marković“, koja osim glavne škole u Barajevu ima i 14 područnih škola, isturenih odeljenja, u okolnim naseljima. Škola je 2013. godine imala ukupno 1536 učenika.[2]

Nova škola je bila osvećena 1939, a iste godine su još dve bile dovedene pod krov.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Barajevo živi 6.725 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,8 kod muškaraca i 41,0 kod žena). U naselju ima 2.789 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 3.001
1953. 3.361
1961. 3.386
1971. 3.519
1981. 4.225
1991. 6.243 6.113
2002. 8.325 8.527
2011. 9.158
2022. 8.967
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
7.705 92,55%
Romi
  
81 0,97%
Crnogorci
  
76 0,91%
Jugosloveni
  
52 0,62%
Muslimani
  
37 0,44%
Goranci
  
37 0,44%
Hrvati
  
23 0,27%
Makedonci
  
22 0,26%
Albanci
  
9 0,10%
Slovenci
  
6 0,07%
Mađari
  
6 0,07%
Bugari
  
6 0,07%
Rumuni
  
4 0,04%
Nemci
  
4 0,04%
Bošnjaci
  
4 0,04%
Rusi
  
3 0,03%
Slovaci
  
2 0,02%
Česi
  
1 0,01%
Rusini
  
1 0,01%
nepoznato
  
122 1,46%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis u Srbiji prema polu i starosti po naseljima” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2024. 
  2. ^ Veliki Borak: Škola opasna po decu („Večernje novosti“, 13. septembar 2013)
  3. ^ "Politika", 14. avg. 1939, str. 7
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]