Barutana

Barutana je objekt ili ustanova za izradu baruta. U narodskom govoru se naziv koristi i za skladište baruta.

Prve manje radionice za izradu baruta se pojavljuju u 14. vijeku u Evropi, a još ranije u Kini. Prve barutane u našim krajevima su u Dubrovačkoj republici, koja barut i izvozi.

Ručna proizvodnja je oko 1500. zamijenjena sa mlinovima. Crteži Leonarda da Vinčija prikazuju peć za sušenje salitre (šalitre), mlin za barut, napravu za sublimaciju sumpora, sušnicu i drobilicu. Krajem 16. vijeka podižu se veće državne barutane, van gradova.

Prva barutana u Srbiji je napravljena 1807. na rijeci Srebrnica u Stragarima. Kasnije se prave još dvije - u Valjevu i na rijeci Resavi kod manastira Manasija. U slobodnoj Srbiji godišnja proizvodnja je do 140000 kilograma, ali je 1844. zabranjena privatna izrada.

1891. se diže nova barutana u Obilićevu, a otprilike u to doba se otvara barutana i u Crnoj Gori.

Pronalaskom malodimnog baruta krajem 19. vijeka barutane se ukidaju ili pretvaraju u fabrike za proizvodnju malodimnog baruta i eksplozivnih materija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vojna enciklopedija, Beograd, 1970, knjiga prva, pp. 501.