Bačevica
Bačevica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Opština | Boljevac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 409 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 47′ 16″ S; 22° 05′ 10″ I / 43.787833° S; 22.086166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 394 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 030 |
Registarska oznaka | ZA |
Bačevica je naselje u Srbiji u opštini Boljevac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 218 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 409 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 523 stanovnika).
Bačevica je selo udaljeno od Boljevca desetak kilometara na jugoistok. Bačevica leži na Bačevičkoj reci, desnoj pritoci Vrbovačke reke, čije se vode ulivaju u Beli Timok. Površina atara sela je 2.091 hektar i područje je brdovito, nadmorska visina je između 300 i 400 m. Kroz mesto prolazi asfaltni put od Boljevca preko Bačevice, Vrbovca i Planinice prema Zaječaru.
U okolini mesta je iz perioda mlađeg kamenog doba nađeno jedno gvozdeno koplje, a iz kasnijeg perioda nađeni su ostaci rudarenja kao što su gomile šljake, jalovine kraj starih jama, i rudarske alatke.[1]
Mesto se pominje u XVI veku, tačnije u turskom popisu od 1560. godine, kao selo Bačica sa 6 porodica i sa 10 neoženjenih.[2] Prema popisu iz 2002. godine u 136 domaćinstava živelo je 409 stanovnika prosečne starosti od 50 godina.
Stanovnici se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom, govore srpskim i vlaškim jezikom.
U selu radi četvororazredna osnova škola "IX Srpska Brigada" (osnovana 1894. god.) sa tridesetak učenika. Starije razrede đaci pohađaju u Boljevcu.
U selu radi i zdravstvena ambulanta doma zdravlja iz Boljevca, a u okviru KUD „Bačevica“ se neguje folklorna tradicija, KUD je odneo pobedu na „Saboru igara“ u Slatini 2010. godine.
Selo nema crkve ni crkvišta. Susedna mesta su Lasovo, Lenovac, Vrbovac, Dobrujevac i Dobro Polje.[3]
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Bačevici je živelo 218 stanovnika. U naselju živi 201 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 52,44 godina (50,32 kod muškaraca i 54,69 kod žena).[4]
Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 90 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,42.[5]
Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 0 | ||
80+ | 15 | 8 | ||
75—79 | 13 | 14 | ||
70—74 | 9 | 26 | ||
65—69 | 25 | 28 | ||
60—64 | 16 | 17 | ||
55—59 | 14 | 16 | ||
50—54 | 13 | 18 | ||
45—49 | 14 | 15 | ||
40—44 | 8 | 8 | ||
35—39 | 7 | 8 | ||
30—34 | 19 | 8 | ||
25—29 | 7 | 8 | ||
20—24 | 8 | 6 | ||
15—19 | 11 | 5 | ||
10—14 | 11 | 5 | ||
5—9 | 11 | 4 | ||
0—4 | 5 | 8 | ||
Prosek : | 47,5 | 52,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 180 | 39 | 119 | 19 | 3 | 0 |
Ženski | 185 | 10 | 117 | 51 | 7 | 0 |
UKUPNO | 365 | 49 | 236 | 70 | 10 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 100 | 79 | 0 | 2 | 2 |
Ženski | 66 | 57 | 0 | 0 | 1 |
UKUPNO | 166 | 136 | 0 | 2 | 3 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 3 | 1 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 3 | 1 | 0 | 1 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 2 | 0 | 3 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 2 | 2 | 3 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 7 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 6 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 13 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Okolina Bačevice
-
Bačevica - spomenik poginulim u oslobodilačkim ratovima 1912-1918
-
Bačevica - spomen ploča poginulim u Drugom svetskom ratu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Veljković, Stevan (1986). Boljevac i okolina, od prvih tragova do drugog svetskog rata. Zaječar: Istorijski arhiv Timočka krajina Zaječar. str. 18 i 20.
- ^ Bojanić-Lukač, Dušanka (1978). „Zaječar i Crna reka u vreme turske vladavine (XV-XVIII vek)”. Glasnik etnografskog muzeja Beograd. 42: 49.
- ^ Dinić, Jakša (2019). „Toponimi Crnorečja”. Onomatološki prilozi, SANU. 26: 209.
- ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 18.8.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 502. ISBN 978-86-6161-230-5.
- ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, avgust 2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 129. ISBN 978-86-6161-232-9.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.