Bašaid

Koordinate: 45° 38′ 25″ S; 20° 24′ 48″ I / 45.640392° S; 20.413452° I / 45.640392; 20.413452
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bašaid
Pravoslavna crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobanatski
GradKikinda
Stanovništvo
 — 2011.Pad 3.123
 — gustina40/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 38′ 25″ S; 20° 24′ 48″ I / 45.640392° S; 20.413452° I / 45.640392; 20.413452
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina71 m
Površina76,8 km2
Bašaid na karti Srbije
Bašaid
Bašaid
Bašaid na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23316
Pozivni broj0230
Registarska oznakaKI

Bašaid (mađ. Basahíd) je naselje u gradu Kikindi, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 3123 stanovnika.

Bašaid je naselje 22 km južno od Kikinde na putu KikindaZrenjanin, 3 km istočno od Kikindskog kanala. Ovde se nalazi Klasicistička zgrada iz 1834. godine, a pod zaštitom države, kao značajno kulturno dobro je i Srpska pravoslavna crkva Sv. Oca Nikolaja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U XIV veku pominje se Baša-id kao vašarsko naselje. Zabeleženo je da 1441. bilo u posedu Đurđa Brankovića. Krajem XVI veka Bašaid je opusteo. Selo je obnovljeno u prvoj polovini XVIII veka pod imenom Mala Kikinda. Od 1751. do 1754. ovde su se naselili Srbi iz Pomorišja i Potisja. Odatle se 1777. stanovništvo preselilo na obližnju pustaru Bašaid. Tada je imao 773 stanovnika, a 1971. godine 3982.

Godine 1797. u mestu pri hramu su služila dva pravoslavna sveštenika. Bili su to parosi, pop Lazar Dimitrijević (rukop. 1772) i pop Nedeljko Odažić (Odadžić) (1791).[1]

U srpskoj narodnoj školi u mestu učitelj je bio Arsenije Tašić (1824-1853).[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bašaid živi 2661 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,4 godina (36,6 kod muškaraca i 40,1 kod žena). U naselju ima 1106 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,17.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 4.956
1953. 4.830
1961. 4.788
1971. 4.306
1981. 3.864
1991. 3.741 3.712
2002. 3.503 3.572
2011. 3.123
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
3.123 89,15%
Romi
  
179 5,10%
Mađari
  
100 2,85%
Jugosloveni
  
23 0,65%
Makedonci
  
12 0,34%
Hrvati
  
8 0,22%
Rumuni
  
4 0,11%
Nemci
  
3 0,08%
Muslimani
  
3 0,08%
Slovaci
  
2 0,05%
Crnogorci
  
1 0,02%
Rusini
  
1 0,02%
nepoznato
  
22 0,62%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  2. ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1853. godine
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]