Bezvučni nadzubni frikativ

Bezvučni nadzubni ili alveolarni frikativ jeste suglasnik koji se koristi u velikom broju govornih jezika. Simbol u Međunarodnom fonetskom alfabetu koji predstavlja ovaj zvuk je /s/. Taj glas je jedan od najčešćih glasova u svetskim jezicima uopšte. Ako neki jezik ima frikative, onda će najverovatnije istovremeno posedovati i fonemu /ѕ/. Međutim postoje i izuzeci (na primer turkmenski jezik. Pojedini jezici australijskih domorodačkih naroda, poseduju frikative, međutim ne i sibilante ([s], [z], [ʃ], [tʃ], [dʒ], [ʒ]). Sibilanti, ili u najmanju ruku sibilantni frikativi su takođe odsutni i u takozvanim seseo dijalektima Andaluzije, gde [θ] zamenjuje suglasnik [s].

Karakteristike

Karakteristike bezvučnog alveolarnog frikativa:

• Način artikulacije je frikativni, što znači da je proizveden usmeravanjem protoka vazdušne struje iz pluća niz jezik do mesta artikulacije, na kome je usredsređena na oštre ivice skoro stisnutih zuba, uzrokujući visokofrekventnu turbulenciju.
• Mesto artikulacije je alveolarno što znači da vrh jezika dodiruje alveole.
• Fonacija je bezvučna, što znači da glasne žice ne trepere tokom artikulacije.

Pojava

Primeri jezika gde se javlja ova fonema:

Jezik		Reč	IPA	Značenje	Napomene
adigejski		sэ	[sa]	'ja'
arapski	književni standard	جَلَسَ	[ˈdʒælæsɐ]	'sesti'
jermenski	istočnojermenski dijalekat	սար	[sɑɾ]	'planina'
baskijski		[su]	[s̺u]	'vatra'	Apikalni suglasnik. Ovaj jezik pravi razliku između apikalnog /s̺/ i laminalnog /s̪̻/
burmanski		[?]	[sə sá bjì]	'ja jedem sada'
kineski	kantonski	閃 sim2	[siːm˧˥]	'svetlucati'
	mandarinski	三 sān	[san˥]	'tri'
češki		[svět]	[svjɛt]	'svet'
danski		[sælge]	[ˈsɛljə]	'prodati'
holandski	standardni	[steen]	[ˈsteːn]	'kamen'
	holandski	[zijn]	[sɛi̯n]	'biti'	U dijalektima koji spajaju [s] i [z] u jednu fonemu [s].
	frizijski				Alofon foneme [z] na početku reči i iza bezvučnih suglasnika.
engleski		[sand]	[sænd]	'pesak'
ferjarski		[sandur]	[sandʊɹ]	'pesak'
finski		[sinä']	[sinæ]	'ti'
francuski		[façade]]]	[fasad]	'čelo'
gruzijski		სამი]]	[ˈsɑmi]	'tri'
nemački		[Biss]	[bɪs]	'ujed'
grčki	atinski dijalekt	[σαν san]	[s̻an]	'kao'
hebrejski		ספר	[ˈsefeʁ]	'knjiga'
Hindu		[साल]	[saːl]	'godina'
mađarski		[sziget]	[ˈsiɡɛt]	'ostrvo'
italijanski		[sali]	[ˈsali]	'ideš do'
japanski		複数形 [fukusūkē]	[ɸɯkɯsɯːkeː]	'množina'
kabardinski		sэ	[sa]	'ja'
korejski		[소 so]	[so]	'vo'
makedonski		skoka]]	[ˈskɔka]	'skok'
malajski		[satu]	[satu]	'jedan'
malteški		[iebes]	[eaˈbes]	'tvrdo'
marathi		सपाट	[səpaːʈ]	'ravno'
norveški		[sand]	[sɑn]	'pesak'
oksitanski	limuzinski	maichent	[mejˈsẽ]	'loše'
poljski		[sum]	[s̪um]	'som'
persijski		سیب/sib	[sib]	'jabuka'
portugalski		[caço]	[ˈkasu]	'lovim'
rumunski		[surd]	[s̪urd]	'gluv'
ruski		volosы	[ˈvoləsɨ]	'kosa'	Razlikuje običnu i palatalizovanu varijantu.
slovački		[svet]	[svɛt]	'svet'
španski	latinoamerički	[saltador]	[s̻al̪t̪aˈð̞o̞r]	'skakač'
švedski		[säte]	[ˈsɛːte]	'sedište'
toda		kɔs̪		'novac'
turski		[su]	[su]	'voda'
ukrajinski		selo	[sɛˈlɔ]	'selo'
Urdu		[]	[saːl]	'godina'
vijetnamski		[xa]	[saː˧]	'daleko'
zapadnofrizijski		[sâlt]	[sɔːt]	'so'
nuosu		ꌦ [sy]	[sɿ˧]	'umreti'