Belincona

Koordinate: 46° 12′ 00″ S; 9° 01′ 00″ I / 46.199996° S; 9.016659° I / 46.199996; 9.016659
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Belincona
Bellinzona - Bellinzone - Bellinzona
Pogled na zamak i stari deo Belincone
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonTičino
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 17.665 (2.008)
 — gustina890 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 12′ 00″ S; 9° 01′ 00″ I / 46.199996° S; 9.016659° I / 46.199996; 9.016659
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina238 m
Površina19,84 km2
Belincona na karti Švajcarske
Belincona
Belincona
Belincona na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikBreno Martinjoni
Poštanski broj6500
Veb-sajt
www.bellinzona.ch

Belincona (ital. Bellinzona, fra. Bellinzone, nem. Bellinzona) je grad u južnoj Švajcarskoj. Belincona je glavni grad kantona Tičino i posle Lugana je najveći grad u kantonu.

Belincona je naročito poznata po tri stara, izuzetno dobro očuvana zamka. Oni su danas stavljeni na spisak svetske baštine UNESKO-a.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Panorama grada i okruženja
Glavni trg u Belinconi

Belincona se nalazi u severnoj delu Švajcarske, blizu granice sa Italijom - 10 km istočno od grada. Od glavnog grada države, Berna grad je udaljen 250 km juogistočno.

Reljef: Belincona se nalazi u oblasti plodne i gusto naseljene, ali uzane doline reke Tićino, na oko 240 metara nadmorske visine. Grad sa istoka i zapada okružuju Alpi.

Klima: Klima u Belinconi je umereno kontinentalna.

Vode: Kroz Belincona protiče reka Tićino. Ona deli grad na zapadni i istočni deo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Belincone je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj. Krajem rimskog vremena ovde je podignuto utvrđenje Bilicio, preteča današnjeg zamka, a tim i grada.

Početkom srednjeg veka ovo područje je brzo menjalo gospodare: Ostrogoti, Vizantinci, Langobardi. Današnje naselj, sa strateški važnim položajem na ulasku u doline koje vode preko Alpa, se upravo tada počelo razvijati. Do 12. veka naselje i okolina su bili pod uticajem vladara Svetog rimskog carstva, ali od tada sve više oseća uticaj vojvodstva Milano. U 15. veku grad je bio često mesto sukoba ovog moćnog vojvodstva i mlade Švajcarske konfederacije, da bi ga konfederacija osvojila 1500. g.

Švajcarska vladavina je ostala do danas izuzev vremena Napoleona, kada su italijanska područja u okviru Švajcarske konfederacije podvedena pod jednu upravnu oblast, kasnije Kanton Tićino. Belincona je odmah postala upravno sedište kantona.

Posle toga grad se nastavio razvijati na svim poljima. Ovo blagostanje grada se zadržalo do dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2008. godine Belincona je imao oko 18.000 stanovnika. Od toga približno 30% su strani državljani (mahom iz susedne Italije). Grad je drugo po veličini italijansko naselje u Švajcarskoj, posle Lugana.

Gradska oblast Belincone je imala 48.300 stanovnika u 16 opština. Belincona i njena gradska oblast su deo aglomeracije Tićino kojoj pripadaju i Lokarno i Lugano. Zajedno, oni imaju oko 322.000 stanovnika.

Jezik: Švajcarski Italijani čine tradicionalno stanovništvo grada i italijanski jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Belincone čuju brojni drugi jezici.

Veroispovest: Mesni Italijani su od davnina rimokatolici. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. Današnji verski sastav grada je: rimokatolici 80%, protestanti 5%, a potom slede ateisti, muslimani, pravoslavci.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Belincona je jedna veoma važna tranzitna oblast. Grad leži na auto-putu A2 (Bazel - Lucern - Belincona - Lugano - Italija). Auto-put A13 (Sent Margereten - Hur - San Bernardino - Belincona) završava se u Belinconi. Kroz centar grada prelazi železnička pruga koja je važna saobraćajnica na pravcu Cirih - Lucern - Italija.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]