Bečki dijalekt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bečki dijalekt (nem. Wienerisch), ili vineriš, predstavlja srednje-istočno bavarski dijalekt njemačkog jezika, čije korišćenje se danas ograničava uglavnom samo na austrijski glavni grad Beč (Wien). Već u susjednim mjestima Donje Austrije (Niederösterreich), mnogi izrazi, riječi i idiomi ne mogu se upotrebiti, a dalje prema zapadu postaju potpuno nerazumljivi.

Govorne karakteristike[uredi | uredi izvor]

Vineriš (bečki dijalekt) jasno se razlikuje kako od austrijske forme standardnog njemačkog jezika, tako i od drugih dijalekata koji se govore u Austriji.

Početkom 20. vijeka u Beču su se razlikovala 4 bečka dijalekta, koji su pripadali različitim bečkim okruzima. To su bili favoritneriš, majdlingeriš, majdlinger „L“ dijalekt, otakringeriš i floridsdorferiš. Međutim, u današnje vrijeme ne postoje razlike bečkog dijalekta među okruzima. Takođe „šenbruner dojč“ (Schönbrunner Deutsch) koji se koristio među plemićkim porodicama u Beču, danas je potpuno nestao.

Izgovaranje[uredi | uredi izvor]

Fonetika bečkog dijalekta ne razlikuje se u mnogom od ostalih bajerskih dijalekata, ali ipak, za primijetiti su sljedeće razlike:

  • Monoftongiranje; Za razliku od standardnog njemačkog jezika i ostalih bajerskih dijalekata, kod vineriša se diftonzi pretvaraju u monoftonge.
    Primjer: standardni njemački (heiß) – bajerski (hoaß) – vineriš (haaß)
  • Za vineriš su tipični veoma izduženi samoglasnici u riječi, a posebno u riječi koja se nalazi na kraju rečenice.
    Primjer: Heeaasd, i bin do ned bleeed, wooos waaasn ii wea des woooa ('Hörst du, ich bin doch nicht blöd, was weiß denn ich, wer das war').
  • Majdlinger „L": Kod pojedinih društvenih slojeva, a posebno radničkog sloja u okrugu Majdling moguće je susresti se sa specifičnim produciranjem glasa „L“. ( Poslušajte). Ranije je čak postojao takozvani dijalekt „majdlinger L“ kao podgrupa bečkog dijalekta.

Gramatika[uredi | uredi izvor]

U gramatici bečkog dijalekta ne primjećuju se razlike u poređenju sa ostalim bajerskim dijalektima. Ipak, u poređenju sa standardnim njemačkim mogu se naglasiti pojedine razlike.
Na primjer, izbjegavanje upotrebe genitiva, zatim upotrebljavanje prijedloga ohne sa dativom (u standardnom njemačkom ohne se koristi sa akuzativom), i slično.

Rječnik[uredi | uredi izvor]

U pogledu riječnog fonda, vineriš se može predstaviti kao potpuno nezavisan dijalekt.

Uticaji na rječnik[uredi | uredi izvor]

Rječnik bečkog dijalekta prvenstveno ima korjene u srednje-visoko njemačkom i djelimično staro-njemačkom. Sa druge strane mnogi izrazi vode porijeklo iz stranih jezika i to uglavnom sa područja nekadašnje Austrougarske monarhije.

Primjeri[uredi | uredi izvor]

Transkripcija bečkog dijalekta nije standardizovana, ali se uglavnom pravilima pravopisa standardnog njemačkog jezika pokušava u potpunosti predstaviti fonetika bečkog dijalekta. Dole navedeni primjeri su upisani prema konceptu, tako da je na prvom mjestu riječ bečkog dijalekta, zatim ista riječ na standardnom njemačkom, ili ukoliko ona ne postoji onda odgovarajući prevod, te prevod na srpskom. Na trećem mjestu se nalazi izvorna riječ iz jezika ili dijalekta iz koga stvarno potiče i takođe eventualni prevod te riječi na srpski. Primjeri:

  • iz staronjemačkog: Zähnd ('Zähne', zubi, od zand), Hemad ('Hemd', košulja, od hemidi)
  • iz srednje-visoko njemačkog: Greißler ('(kleiner) Lebensmittelhändler', trgovac namirnicama (na malo), od griuzel (deminutiv od gruz 'Korn', zrno)), Baaz ('schleimige Masse', sluzava masa, od batzen 'klebrig/weich sein', biti ljepljiv), si ohgfrettn ('sich abmühen', potruditi se, od gefrett, das; -s, 'Ärger, Mühe', ljutnja, trud)
  • iz hebrejskog i jidiša: Masl ('Glück', sreća, iz hebr. mazal), Hawara ('Freund/Gefährte', prijatelj, iz hebr. chaver), Gannef ('Gauner', mangup, lopov iz hebr. ganab)
  • iz češkog: Motschga ('unappetitlicher Brei', neukusna kaša, iz češ. mocka ili omáčka, sos, supa), Pfrnak ('(große) Nase', veliki nos, iz češ. frňák)
  • iz mađarskog: Maschekseitn ('die andere Seite', druga strana, iz mađ. a másik), Gattihosn ('(lange) Unterhose', duge gaće, iz mađ gatya 'pantalone')
  • iz italijanskog: Gspusi ('Freundin', prijateljica, iz ital. sposa), Gstanzl ('Strophe eines (Scherz-)Liedes', strofa komične pjesme, iz ital. stanza)
  • iz francuskog: Trottoa ('Gehsteig', trotoar, iz fra. trottoir), Lawua ('Waschschüssel', lavor, iz fra. lavoir), Loschie (od logis), Blafoo ('Zimmerdecke', plafon, iz fra. plafond), Potschampel ('Nachttopf', poljski klozet, iz fra. pot de chambre)
  • iz arapskog: Haddscha (dug put za preći, od Haddsch)

Kompletan riječni fond bečkog dijalekta opisan je i obuhvaćen u „Rječniku bajerskih narječja u Austriji“.

Pragmatizam[uredi | uredi izvor]

U bečkom dijalektu višestruko se daju primijetiti pragmatične osobenosti:

  • veoma često se javljaju ironični načini govora, koji se ispoljavaju ili kroz intonaciju, ili kroz mimiku i gestiku. Za strance, ovo je često jedan od razloga nesporazumjevanja.
  • pretjerivanje: Uveličavanje u bečkom dijalektu predstavlja pravilo.
    Tu se takođe ubraja i „suprotno pretjerivanje“ tj. umanjivanje, što je prepoznatljivo korišćenjem deminutiva pomoću sufiksa:-l ili -erl (Primjer: Kaffeetscherl, Plauscherl ...).

Ukoliko se posmatraju tipični govorni akti Bečlije, u tom načinu govora može se vidjeti ogledalo njegovog mentaliteta.

Primjer: I bin an hoibn Dog ummadumgrennt, woa in hundert Gschäfter und hob nix gfundn. Prevedeno na standardni njemački, ovo znači: 'Ich bin einen halben Tag umhergelaufen, war in hundert Geschäften und habe nichts zum Einkaufen gefunden.' (Jurio sam cijeli dan, bio sam u stotinu prodavnica, ali nisam ništa našao da kupim). U prenesenom značenju ovo govori, da je osoba možda jedan čas hodala, bila u tri prodavnice i svega nešto malo kupila. Ova rečenica bi između dvojice Bečlija bila upravo tako uvažavana.

Težnje[uredi | uredi izvor]

Od skorijeg vremena vineriš se sve više potiskuje u korist standardnog njemačkog jezika. U Beču se razvija standardni njemački sa tipičnim bečkim akcentom. Primjer: (Was hast'n für eine Note g'schrieben? mjesto originalnog bečkog dijalekta Wos host 'n fir a Notn gschriebn?). Ipak, uprkos tome što se vineriš potiskuje u korist standardnog njemačkog jezika, monoftongiranje ostaje očuvano, što je velika razlika vineriša u odnosu na druge dijalekte. Primjer:Wäääßt, wos mir heut in der Schule für än gråååsliches Fläääsch kriegt ham? ['Weißt du, was wir heute in der Schule für ein grausiges Fleisch vorgesetzt bekommen haben?']. Monoftongirani diftonzi kao <ei> ~ äää ili <au> ~ ååå, obično su veoma jako naglašeni i izgovaraju se izduženo
Razlog za blago potiskanje bečkog dijalekta u korist standardnog njemačkog može se tražiti u težnjama medija da starobečki dijalekt predstave kao jezik nekadašnjih nižih slojeva grada Beča, ali bez obzira, standardni njemački jezik koji se govori u Beču koristi većinu riječi iz bečkog dijalekta.

Tipične riječi i idiomi[uredi | uredi izvor]

Izrazi su pisani po principu, 1. bečki dijalekt, 2. standardni njemački, 3. srpski jezik

Uzvici[uredi | uredi izvor]

  • Öha! = 'Hoppala!' = Op `la!
  • Na Oida! = bukvalno 'Na Alter!' = Aaa stari!, Izraz čuđenja i nevjerovanja
  • Jessas Maria! = 'Jesus, Maria!' (uzvik uzbuđenja, straha)
  • I hau mi' oh! = 'Ich lach mich tot!' = mrtav nasmijan (izraz veselja i divljenja)

Apeli[uredi | uredi izvor]

  • Heast, Oida! = 'Hörst du, Alter!' = Čuješ li stari!? (veoma čest izraz na početku rečenice)
  • Zah' au(n)! = 'Beeile dich gefälligst!' = Požuri!
  • Lass' mi aug'lahnt! (Lass mich angelehnt!) = 'Lass mich in Ruhe!' = Pusti me na miru (naslonjenog)!
  • Lass' mi in Kraut! = 'Lass mich in Ruhe!' = Pusti me na miru (u kupusu)!
  • Rutsch ma'n Buggl owe! = 'Lass mich in Ruhe, deine Anliegen interessieren mich nicht!' = Pusti me na miru, tvoje me želje ne interesuju!

Budi miran! / Začepi gubicu![uredi | uredi izvor]

  • Gusch!
  • Sei staad!
  • Hoit di Pappn!
  • Hoit's Mäu! (Halte das Maul!) = Začepi gubicu
  • Hoit den Schlapfen!

Iz jezika radnika[uredi | uredi izvor]

  • Postla = 'Postbote' = Poštar
  • Kiwara, Kiwarei, takođe: die He = 'Polizist(en), (Kriminal-)Polizei' = Policajac, Krim-policajac
  • Pompfüneberer = Bestatter, iz francuskog: pompes funèbres = Grobar
  • Postn = 'Anstellung, Posten', = služba, najčešće u administraciji (činovnik)
  • Hockn = 'Anstellung', = služba, najčešće u radionici; a Muadshockn ('eine Mordsarbeit') = 'viel Arbeit' = smrtonosni rad (mnogo za raditi)
  • hocknstaad = 'arbeitslos' = nezaposlen
  • Pfaffn = 'Pfarrer' = sveštenik (fratar)
  • Funknschuasta (Funkenschuster) = 'Elektriker'= Električar (bukvalno: Obućar za svjetlo)
  • Pappnschlossa = 'Zahnarzt' = Zubar (bukvalno: Bravar gubice)

Iz „okruženja"[uredi | uredi izvor]

  • Peitscherlbua (Peitschenbub), Strizzi = 'Zuhälter' = Svodnik (bukvalno:momak sa kandžijom)
  • Asfoitschwoibn (Asfaltschwalbe) = 'Prostituierte' = Prostitutka (bukvalno:lasta sa asfalta)
  • Giftler = 'Drogensüchtiger' = Narkoman
  • Jaukerl = 'Spritze' = Šprica
  • Häfn = 'Gefängnis' = Zatvor
  • Schmoiz (Schmalz) = 'Haftstrafe' = Zatvorska kazna (bukvalno:salo)
  • Durt wochsn de Feidln so laung ausn Bodn. (Dort wachsen die Messer so lang aus dem Boden. = 'eine unsichere Gegend' = Tamo rastu ovoliki noževi iz tla (uz gestikulaciju), nesigurno područje;