Biblos

Koordinate: 34° 07′ S; 35° 39′ I / 34.12° S; 35.65° I / 34.12; 35.65
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblos
جبيل
Biblos snimljen 2003.
Administrativni podaci
Država Liban
GuvernoratDžabal Liban
Osnovanoko 5000. p. n. e.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2005.20.784
 — gustina4.996,15 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate34° 07′ S; 35° 39′ I / 34.12° S; 35.65° I / 34.12; 35.65
Vremenska zonaUTC+2, leti UTC+3
Površina4,16 km2
Biblos na karti Libana
Biblos
Biblos
Biblos na karti Libana

Biblos (grč. Βύβλος, akad. Gubla, staroegi. „Kupna“ (Kpn) [1], arap. جبيل Džubail) je grad u Libanu u guvernoratu Džabal Liban. Biblos je drevni fenički lučki grad. Nalazi se 37 km severno od Bejruta, na Sredozemnom moru. Prema proceni iz 2005. u gradu je živelo 20 784 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rimske kolonade
Krstaški zamak

Prvi arheološki nalazi sa područja Biblosa potiču iz 5. milenijuma pre nove ere. U 3. milenijumu pre naše ere Biblos se razvio u važnu luku i oko 2800. godine p. n. e. dobio gradske zidine. Sredinom bronzanog doba postao je najvažnija luka Levanta, posebno za trgovinu kedrovinom sa Egiptom. O tome svedoče ovde pronađene staroegipatske vaze od alabastera i posude sa hijeroglifskim imenima faraona. Egipćani su naručivali izgradnju transportnih brodova u Biblosu. Iz ovakvog poslovnog odnosa proistekla je politička nezavisnost kraljeva Biblosa koji su bili vazali egipatskih faraona. Imena kraljeva su zapisivana egipatskim hijeroglifima i nosili su egipatske titule.

Biblos je bio i glavni centar za trgovinu papirusom, od koga su izrađivane rolne papirusa, najvažniji medijum za širenje pisane kulture u starogrčkom svetu. Stari Grci su po Biblosu papirus zvali Bublos. Papirus je izgleda doprineo i pojavi bibloskog pisma. Ono se lako zapisivalo na papirusu, za razliku od ugaritskog.

U drugoj polovini 2. milenijuma pre naše ere Ugarit je od Biblosa preuzeo ulogu najvažnije luke istočnog Mediterana. Biblos je i dalje ostao značajan, naročito u trgovini sa Egiptom. Kratkotrajno je povratio dominaciju oko 1200. godine p. n. e. kada je Ugarit uništen. Od 900. godine p. n. e. Biblos je potpao pod uticaj Asiraca. Zna se da su u 8. veku pre nove ere kraljevi Biblosa plaćali danak vladaru Asirije.

Kasnije je grad dospeo pod vlast Vavilonaca i Persijanaca. Biblos je imao svoje kraljeve, ali je kao vazal morao da plaća veliki danak. Od 4. veka pre nove ere Biblos je kovao sopstveni novac po kome su nam poznata imena pojedinih kraljeva.

Posle smrti Aleksandra Velikog grad su preuzeli Seleukidi i on više nije imao sopstvene kraljeve. Time je izgubio i političku autonomiju. U rimsko doba grad je doživeo period blagostanja, o čemu svedoče brojni mozaici, amfiteatar, kolonada i nimfeum. Grad je ponovo kovao svoj novac.

U eri krstaških ratova Biblos je imao ime Gib (e)let i u njemu je postojala krstaška tvrđava. Ona je pripadala Grofoviji Tripoli. Grad je 1187. zauzeo Saladin, krstaši su ga povratili 1197, da bi ga konačno 1298. zauzeli mameluci. Od 1516. Biblos je pod kontrolom Osmanskog carstva.

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Hram obeliska

Biblos su iskopali Pjer Monte i Moris Dinan u periodu 1920—1924. Značajne gradske građevine su: Hram obeliska (iz oko 1900–1600. godine p. n. e), u kome je nađen veliki broj bronzanih figura, neopljačkani grobovi kraljeva (iz oko 1800. godine p. n. e), grob kralja Ahirama sa dekorisanim sarkofagom i rimski amfiteatar.

Biblos je stavljen na UNESKO listu Svetske baštine 1984.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Galling, K. (1925). „Byblos. Mit einer Doppeltafel”. Zeitschrift für die Alttestamentliche Wissenschaft. 43. S2CID 171054388. doi:10.1515/zatw.1925.43.1.225. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]