Bil/Bjen

Koordinate: 47° 08′ 15″ S; 7° 14′ 50″ I / 47.137497° S; 7.247238° I / 47.137497; 7.247238
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bil/Bjen
Biel - Bienne
Stari deo grada
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonKanton Bern
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 50.013
 — gustina2.357,99 st./km2
Aglomeracija100.000
Geografske karakteristike
Koordinate47° 08′ 15″ S; 7° 14′ 50″ I / 47.137497° S; 7.247238° I / 47.137497; 7.247238
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina434 m
Površina21,21 km2
Bil/Bjen na karti Švajcarske
Bil/Bjen
Bil/Bjen
Bil/Bjen na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikHans Stokli
Veb-sajt
www.biel-bienne.ch

Bil/Bjen (nem. Biel, franc. Bienne, ital. Bienna) je deseti po veličini grad u Švajcarskoj. Bil/Bjen je drugi po veličini grad u okviru Kantona Bern.

Bil/Bjen je najpoznatiji po tome što je najveće mesto u državi sa tradicionalno mešovitim (nemačko-francuskim) stanovništvom u Švajcarskoj.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Pogled na grad preko Bilskog jezera
Dvojzičnost u Bilu/Bjenu je svuda vidljiva

Bil/Bjen se nalazi u zapadnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada Berna grad je udaljen 40 km severozapadno.

Reljef: Bil/Bjen je smešten u oblasti Švajcarske visoravni, na približno 430 m nadmorske visine. Grad se nalazi nedaleko od istoimenog Bilskog jezera, jednog od najvažnijih u državi. Grad se obrazovao na platou na severoistočnoj strani jezera. Iznad grada se strmo izdiže se planina Jura.

Klima: Klima u Bilu/Bjenu je umereno kontinentalna.

Vode: Bil/Bjen se nalazi blizu Bilskog jezera, jednog od najvećih jezera u državi. Južno od grada protiče reka Ar.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Bila/Bjena je naseljeno još u vreme praistorije i starog Rima, ali nije imalo izrazitiji značaj.

U 11. veku ovde se javlja naselje sa naznakama grada, da bi gradska prava steklo 1275. g. Godine 1352, grad se pripojio vojvodstvu sa središtem u obližnjem gradu Bernu i ova okolnost se zadržala do danas. Ulaskom vojvodstva u savez Švajcarske konfederacije i Bil/Bjen sa okolinom se pripajaju ovom savezu. Ovo stanje će se zadržati do danas izuzev nekoliko godina tokom Napoleonovih ratova.

Tokom 19. veka Bil/Bjen se počinje polako razvijati i jačati ekonomski. Ovo blagostanje se zadržalo do danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Bil/Bjen je 2008. godine imao oko 50.000 stanovnika ili gotovo 2 puta više nego na početku prošlog veka. Od tog broja 27,2% su strani državljani.

Jezik: Bil/Bjen je danas najpoznatiji po tome što je najveće mesto sa mešovitim (nemačko-francuskim) stanovništvom u Švajcarskoj, pa je zvanično dvojezični grad. Švajcarski Nemci čine većinu stanovništva i nemački jezik preovlađuje u gradu (55,4%). Udeo švajcarskih Francuza nije zanemarljiv, oni čine značajan deo stanovništva grada i francuski jezik je takođe čest u maternjoj upotrebi (28,1%). Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako se danas tu mogu čuti i italijanski i srpskohrvatski jezik.

Veroispovest: Mesno stanovništvo je od 15. veka protestantske vere. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. I danas su građani većinom protestanti, ali tu žive i manjinski rimokatolici, ateisti, muslimani i pravoslavci.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Bil/Bjen je veoma poznat po izradi švajcarskih časovnika. Neke poznate marke satova kao što su "Svoč", "Omega" ili "Roleks" se upravo ovde proizvode.

Grad je poznat po uslugama koje se oslanjaju na višejezičnost mesnog stanovništva. Tako su smešteni brojni pozivni servisi na nivou države.

Znamenitosti grada[uredi | uredi izvor]

Bil/Bjen ima dobro očuvano staro gradsko jezgro sa nekoliko trgova, starim, krivudavim ulicama, velelepnim crkvama i palatama. Gradska katedrala datira iz 15. veka.

Za potrebe EKSPOa 2002. godine izgrađen je kompleks savremenih građevina, koje su danas turistički posećene i prepozntljive.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]