Bil Brajson

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bil Brajson
Bil Brajson, putopisac
Lični podaci
Puno imeVilijem Makgvair „Bil“ Brajson
Datum rođenja(1951-12-08)8. decembar 1951.(72 god.)
Mesto rođenjaDe Mojn, SAD
ObrazovanjeDrake University
Književni rad
Najvažnija dela(videti odeljak u tekstu)
NagradeDekartova nagrada (2004)
Zvanični veb-sajt
www.penguin.co.uk/authors/101/1017933/bill-bryson.html

Vilijem Makgvair „Bil“ Brajson (engl. William McGuire "Bill" Bryson), (rođen 8. decembra 1951), nosilac ordena britanske imerije, jedan od najprodavanijih humorističkih putopisaca u Americi Rođen je u SAD, ali živi u Norfoku u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2003. godine.

Život[uredi | uredi izvor]

Bil Brajson se rodio 8. decembra 1951. godine u De Mojnu glavnom gradu savezne američke države Ajova, kao mlađi sin majke Meri Brajson i oca Vilijema. Ima starijeg brata Majkla i sestru Meri Džejn Elizabet. Školovao se na univerzitetu Drejk u De Mojnu, ali odustaje 1972. godine zbog proputovanja po Evropi. Prilikom posete Engleskoj, upoznao je medicinsku sestru Sintiju u psihijatrijskoj bolnici u Virdžinija Voteru, gde je i sam bio zaposlen jedno vreme.


Dve godine kasnije (1975), sa Sintijom, sada njegovom ženom, vraća se u SAD. Tom prilikom završava fakultet, a već 1977. vraćaju se u UK. Život nastavlja u Severnom Jorkširu, kao novinar Tajmsa i Indipendenta. Posao napušta 1987. nakon rođenja trećeg deteta, a do 1990. počinje da se bavi samostalnim pisanjem. Godine 1995. Brajsonovi dolaze u SAD, u gradić Hanover u Nju Hempširu, da bi se 2003. vratili u Englesku u Norfok, gde i danas žive.

Priznanja[uredi | uredi izvor]

Za knjihu Kratka istorija bezmalo svačega, Brajson je 2004. godine dobio nagradu „Kraljevskog društva za naučne knjige“, a sledeće godine i Dekartovu nagradu za isto delo. Tokom 2005. godine Brajson je postao rektor Univerziteta Daram u gradu Daram u Engleskoj. Godinu dana kasnije, gradonačelnik De Mojna, Frenk Kauni, uručio je Bilu ključeve grada i proglasio 21. oktobar za dan koji će se pamtiti kao „Dan Bila Brajsona - Tanderbolt Kida“. Trinaestog decembra 2006, zbog izuzetnog doprinosa književnosti, Brajson dobija „orden britanske imerije“. U maju 2007. godine postaje predsednik kampanje za „Zaštitu ruralnih predela Engleske“.

Dela[uredi | uredi izvor]

  • The Lost Continent: Travels in Small-Town America (1989) — „Iščezli kontinent: Putovanja po malovaroškoj Americi“, Laguna, Beograd, 2008. (odlomak iz knjige)
  • The Mother Tongue: English and How it Got That Way (1990) - „Maternji jezik“
  • Neither Here Nor There: Travels in Europe (1991) — „Ni ovde ni tamo: Putešestvije po Evropi“, Laguna, Beograd
  • Notes from a Small Island (1995) — „Beleške s malog ostrva“, Laguna, Beograd, 2008. (odlomak iz knjige)
  • Made in America (1998) — „Made in America“, Laguna, Beograd, 2010. (odlomak iz knjige)
  • A Walk in the Woods: Rediscovering America on the Appalachian Trail (1998) — „Šetnja kroz šumu“
  • Notes from a Big Country (1999) — „Beleške iz velike zemlje“
  • Down Under (2000) — „Duboko dole“
  • Bill Bryson's African Diary (2002) — „Dnevnik iz Afrike“
  • A Short History of Nearly Everything (2003) „Kratka istorija bezmalo svačega“, Laguna, Beograd, 2005. (odlomak iz knjige)
  • The Life and Times of the Thunderbolt Kid (2006) — „Život i dani Tanderbolt Kida“
  • Shakespeare: The World as Stage (2007) „Šekspir: Svet kao pozornica“, Laguna, Beograd, 2010.
  • At Home: A Short History of Private Life (2010) „Kod kuće: Mala istorija privatnog života“, Laguna, Beograd 2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]