Bingula

Koordinate: 45° 06′ 01″ S; 19° 26′ 31″ I / 45.100333° S; 19.441833° I / 45.100333; 19.441833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bingula
Pravoslavna crkva u Binguli
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugSremski
OpštinaŠid
Stanovništvo
 — 2011.Pad 732
 — gustina41/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 06′ 01″ S; 19° 26′ 31″ I / 45.100333° S; 19.441833° I / 45.100333; 19.441833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina111 m
Površina22,2 km2
Bingula na karti Srbije
Bingula
Bingula
Bingula na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22253
Pozivni broj022
Registarska oznakaŠI

Bingula (slč. Binguľa) je naselje u Srbiji u opštini Šid u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 732 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Središte Bingule

Istorija[uredi | uredi izvor]

"Bingula kao naseljeno mesto je prvi put zabeležena 1445 godine. Prema popisu iz 1736. godine imala je 65 domova, 1756. godine imala je 70, 1766. godine 119, 1774. godine 176, 1791. godine 159 domova sa 891-om dušom. Godine 1810. imala je 157 domova sa 844 duše.[1] Bingula je 1885. godine bila u sklopu Erdevičkog izbornog sreza sa svojih 650 pravoslavaca.[2]

Prema popisu iz 1736-e Bingula je jedno od 16 naselja (Ilok, Molovin, Sot, Pakledin, Ljuba, Susek, Sviloš, Grabovo, Ležimir, Bingula, Martinci, Kuzmin, Bačinci, Erdevik, Divoš, Remeta) koja su pripadala Iločkom Gornjosremskom vlastelinstvu.

11. juna 1943. godine u izveštaju vlasti fašističke NDH o aktivnostima Narodnooslobodilačke vojske na području Srema i Slavonije Bingula se ističe kao jedna od lokacija značajnijeg komunističkog delovanja.[3]

Ovde se nalazi Crkva Svetog Georgija u Binguli.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bingula živi 723 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,2 godina (38,9 kod muškaraca i 45,5 kod žena). U naselju ima 305 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,97.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1900. 1.671
1910. 1.683
1921. 1.707
1931. 1.613
1948. 1.116
1953. 1.200
1961. 1.244
1971. 1.119
1981. 1.025
1991. 915 888
2002. 906 927
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
477 52,64%
Slovaci
  
306 33,77%
Hrvati
  
40 4,41%
Mađari
  
29 3,20%
Jugosloveni
  
10 1,10%
Rusini
  
7 0,77%
Romi
  
6 0,66%
Crnogorci
  
1 0,11%
Nemci
  
1 0,11%
Muslimani
  
1 0,11%
Makedonci
  
1 0,11%
nepoznato
  
9 0,99%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dušan Popović: "Srbi u Sremu do 1736.", Beograd 1950. godine
  2. ^ "Zastava", Novi Sad 185.godine
  3. ^ Nada Lazić, ur. (1986). Građa za historiju Narodnooslobodilačkog pokreta u Slavoniji, Knjiga VI (1. VI — 31. VII 1943) (na jeziku: srpskohrvatski). Slavonski Brod: Historijski institut Slavonije. str. 111. 
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]