Bisao

Koordinate: 11° 51′ 33″ S; 15° 35′ 44″ Z / 11.859267° S; 15.595556° Z / 11.859267; -15.595556
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bisao
port. Bissau
Centar grada

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Gvineja Bisao
SektorBisao
Osnovan1687.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.492.004 [1]
 — gustina6.348,44 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate11° 51′ 33″ S; 15° 35′ 44″ Z / 11.859267° S; 15.595556° Z / 11.859267; -15.595556
Aps. visina0 m
Površina77,5 km2
Bisao na karti Gvineje-Bisao
Bisao
Bisao
Bisao na karti Gvineje-Bisao

Bisao (port. Bissau), ili Bisau, je glavni grad afričke države Gvineja Bisao. U gradu živi 492.004 stanovnika prema podacima iz 2015.[2] Grad se nalazi na ušću reke Geba u Atlantski okean. Geografske koordinate grada Bisao su 11° 52' sgš i 15° 36' zgd.

Bisao je najveći grad Gvineje-Bisao, najveća luka, i administrativni centar. Centar grada je još uvek nedovoljno izgrađen. Grad je poznat po tradicionalnom karnevalu. Glavni izvozni proizvodi su: kikiriki, drvna građa, kopra, palmino ulje, i guma.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad su osnovali Portugalci 1687. kao utvrđenje i centar za trgovinu. Godine 1942, postao je prestonica Portugalske Gvineje. Jedno vreme prestonica je bila u gradu u kojem je proglašena nezavisnost Gvineje-Bisao, Madina do Boe (1973—1974).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bisao tokom 60-ih godina

Klima[uredi | uredi izvor]

Bisau ima klimu tropske savane (Kepen Aw), koja nije dovoljno vlažna da bi se kvalifikovala kao tropska monsunska klima (Am), ali je mnogo vlažnija od većine klime tog tipa.

Skoro da nema kiše od novembra do maja, ali tokom preostalih pet meseci u godini grad dobije oko 2.000 mm (79 in) kiše.

Klima Bisaoa, Gvineja-Gisao (1974-1994)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 36,7
(98,1)
38,3
(100,9)
38,9
(102)
41,1
(106)
39,4
(102,9)
35,6
(96,1)
33,3
(91,9)
32,8
(91)
33,9
(93)
34,4
(93,9)
35,0
(95)
35,6
(96,1)
41,1
(106)
Maksimum, °C (°F) 31,1
(88)
32,8
(91)
33,9
(93)
33,3
(91,9)
32,8
(91)
31,1
(88)
29,4
(84,9)
30,0
(86)
30,0
(86)
31,1
(88)
31,7
(89,1)
30,6
(87,1)
31,5
(88,7)
Prosek, °C (°F) 24,4
(75,9)
25,6
(78,1)
26,6
(79,9)
27,0
(80,6)
27,5
(81,5)
26,9
(80,4)
26,1
(79)
26,4
(79,5)
26,4
(79,5)
27,0
(80,6)
26,9
(80,4)
24,8
(76,6)
26,3
(79,3)
Minimum, °C (°F) 17,8
(64)
18,3
(64,9)
19,4
(66,9)
20,6
(69,1)
22,2
(72)
22,8
(73)
22,8
(73)
22,8
(73)
22,8
(73)
22,8
(73)
22,2
(72)
18,9
(66)
21,1
(70)
Apsolutni minimum, °C (°F) 12,2
(54)
13,3
(55,9)
15,6
(60,1)
16,7
(62,1)
17,2
(63)
19,4
(66,9)
19,4
(66,9)
19,4
(66,9)
19,4
(66,9)
20,0
(68)
15,0
(59)
12,8
(55)
12,2
(54)
Količina kiše, mm (in) 0,5
(0,02)
0,8
(0,031)
0,5
(0,02)
0,8
(0,031)
17,3
(0,681)
174,8
(6,882)
472,5
(18,602)
682,5
(26,87)
434,9
(17,122)
194,8
(7,669)
41,4
(1,63)
2,0
(0,079)
2.022,8
(79,637)
Sunčani sati — mesečni prosek 248 226 279 270 248 210 186 155 180 217 240 248 2.707
Izvor #1: Sistema de Clasificación Bioclimática Mundial[3]
Izvor #2: World Climate Guides (sunshine only)[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Bisao
Godina20072015
Stanovništvo407.424492.004

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Glavne srednjoškolske institucije u Bisaou su Nacionalni licej Kvame N'Krumah[5] i Adventistička škola Betel-Bisau.[6] Glavne visokoškolske ustanove u gradu su Univerzitet Amilkar Kabral,[7] Katolički univerzitet Gvineje Bisao i Univerzitet Žan Pijaža u Gvineji Bisao.

Grad Bisao još uvek ima dve međunarodne škole:[8]

  • Portugalska škola Gvineje Bisao
  • Portugalska škola korak po korak

Privreda[uredi | uredi izvor]

Bisao je najveći grad u zemlji, glavna luka, obrazovni, administrativni, industrijski i vojni centar. Kikiriki, tvrdo drvo, kopra, palmino ulje, mlečni proizvodi i guma su glavni proizvodi. Bisao je takođe glavni grad ribarske i poljoprivredne industrije u zemlji.[9]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Instituto Nacional de Estatística e Censos
  2. ^ „Africa by Country Internet User Stats and 2017 Population”. internetworldstats.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2019-08-04. g. Pristupljeno 2017-11-01. 
  3. ^ „GUINEA-BISSAU - BISSAU”. Centro de Investigaciones Fitosociológicas. Arhivirano iz originala 2007-08-07. g. Pristupljeno 2011-10-04. 
  4. ^ „Bissau Climate Guide”. Centro de Investigaciones Fitosociológicas. Arhivirano iz originala 2007-08-07. g. Pristupljeno 2011-10-04. 
  5. ^ Furtado, Alexandre Brito Ribeiro (2005). Administração e Gestão da Educação na Guiné-Bissau: Incoerências e Descontinuidades [Administration and Management of Education in Guinea-Bissau: Inconsistencies and Discontinuities] (Teza) (na jeziku: portugalski). Universidade de Aveiro. hdl:10773/1098Slobodan pristup. 
  6. ^ „Voluntários Fazem Diferença em Projeto em Guiné-Bissau” [Volunteers Make a Difference in a Project in Guinea-Bissau]. Notícias Adventistas (na jeziku: portugalski). 22. 7. 2016. Arhivirano iz originala 2021-01-06. g. 
  7. ^ „Equipamento Novo e Desafios Adicionais para Universidade Amílcar Cabral” [New Equipment and Additional Challenges for Universidade Amílcar Cabral]. Rádio das Nações Unidas (na jeziku: portugalski). 19. 5. 2015. Arhivirano iz originala 2015-05-29. g. Pristupljeno 29. 5. 2015. 
  8. ^ „Escolas com Currículo Português na Guiné-Bissau” [Portuguese Curriculum Schools in Guinea-Bissau]. Direção de Serviços de Ensino e Escolas Portuguesas no Estrangeiro (DSEEPE) of the Portuguese Education Ministry (na jeziku: portugalski). Arhivirano iz originala 2015-05-31. g. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  9. ^ Urbanização na Guiné-Bissau: Morfologia e Estrutura Urbana da sua Capital [Urbanization in Guinea-Bissau: Morphology and Urban Structure of its Capital] (Teza) (na jeziku: portugalski). Lisbon University of Humanities and Technologies. 2010. str. 93—97. Arhivirano iz originala 6. 1. 2021. g. Pristupljeno 16. 10. 2020. 
  10. ^ „Taipei City Council-International Sister Cities”. Arhivirano iz originala 2016-10-23. g. Pristupljeno 2017-11-20. 
  11. ^ „Sister Cities of Ankara”. www.ankara.bel.tr. Arhivirano iz originala 2018-12-24. g. Pristupljeno 2016-08-11. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]