Bitka kod Lavova (1914)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Bitka kod Lavova | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Prvog svetskog rata | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Ruska Imperija |
Austrougarska | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Nikolaj Ivanov | Konrad fon Hecendorf | ||||||
Jačina | |||||||
1.200.000[traži se izvor] | 1.000.000[traži se izvor] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
255.000 | 300.000 žrtava 130.000 zarobljenika |
Bitka kod Lavova ili bitka kod Lemberga je prva velika bitka između Rusije i Austrougarske u Prvom svetskom ratu. Bitka se odvijala od 26. avgusta do 11. septembra 1914. godine. Rusi su zauzeli Lavov i pomakli su front za 160 kilometara. Austrougarska vojska je bila desetkovana. Porazom kod Lavova u rusko zarobljeništvo je palo dosta srpskih vojnika, koji si bili pod upravom Austrougarske, posebno iz Banata i Slavonije.[1]
Uvod[uredi | uredi izvor]
Pošto su Rusi bili poraženi u Istočnoj Pruskoj, načelnik generalštaba austrougarske vojske Konrad fon Hecendorf je odlučio da započne sa ofanzivom u Galiciji, pre nego što Rusi budu imali još veću brojčanu nadmoć. Ruski komandant Nikolaj Ivanov je očekivao ofanzivu blizu Lavova. Zbog toga je pokrenuo dve ruske armije sa juga i još dve armije, koje bi napadale sa severa.
Bitka[uredi | uredi izvor]
Severni front[uredi | uredi izvor]
Austrougarska 1. armija pod komandom Viktora Dankla kretala se prema Brest-Litovsku, da bi prekinula železničku prugu Kijev-Varšava. Dankl je napao i potisnuo rusku 4. armiju u bici kod Krasnika. Desno od austrijske 1. armije, austrijska 4. armija je potisnula rusku 5. armiju pod komandom Pavela Plehve.
Južni front[uredi | uredi izvor]
Kako su Rusi bili potiskivani na severnom frontu austrijska armijska grupa pod komandom Kovesa je u isto vreme napredovala protiv Ivanovljeva levoga krila. Na južnom frontu Ivanov je imao 3. armiju pod komandom Nikolaja Ruska i 8. armiju pod komandom sposobnoga Alekseja Brusilova. U bici kod Gnjile Lipe 26. avgusta-30. avgusta 1914. ruska 3. i 8. armija su ostavrili veliku pobedu nad austrougarskom vojskom. Austrijska vojska se našla u rasulu da se dugo nije mogla regrupisati. Nije im pomoglo ni to što su Rusi imali zastoj zbog loših puteva.
Lemberg[uredi | uredi izvor]
Pošto se cela Kovesova grupa jako povlačila, Konrad fon Hecendorf je povukao snage sa severnoga fronta, jer je smatrao da tu Rusi više ne predstavljaju opasnost nakon poraza u bici kod Krasnika. Međutim Rusi su i tu predstavljali opasnost, jer je Ivanov naredio ruskoj 5. armiji da napadne i potisne austrougarsku vojsku, čim su počeli sa premeštanjem vojske na jug u bitku poznatu pod nazivom bitka kod Rave Ruskaje. Pozvali su brzo i austrijsku 2. armiju iz Srbije, ali bilo je prekasno, jer je razbijen celi austrijski front u Galiciji, a Rusi su preuzeli kontrolu nad Lavovom.
Rezultati[uredi | uredi izvor]
Kad se austrougarska vojska počela povlačiti vojnici Sloveni su se predavali, a neki su čak prešli da se bore u ruskoj vojsci protiv Austrougarske. Do 11. septembra Rusi su zarobili 130.000 austrijskih vojnika. Austrougarska vojska je imala 300.000 žrtava. Rusi su pomerili liniju fronta za 160 kilometara na Karpate, a austrijska tvrđava u Pšemislu je ostala opkoljena, a opsada Pšemisla je trajala preko 100 dana. Ta bitka kod Lavova je desetkovala austrougarsku vojsku, ostali su bez velikoga dela obučenih oficira. Iako su Rusi bili teško poraženi u bici kod Tanenberga, ruska pobeda kod Lavova sprečila je da taj debakl ima svoj puni odraz na rusko javno mjenje.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Tuchman, Barbara, The Guns of August (1962)
- Tucker, Spencer, The Great War: 1914-18 (1998)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Pandurović, Vladislav (2014). Srpska pisma iz svetskog rata 1914-1918. Novi Sad: Prometej. ISBN 9788651509165.