Blizanci (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Blizanci
Sazvežđe
Blizanci
Latinsko imeGemini
SkraćenicaGem
GenitivGeminorum
SimbolizujeKastor i Polideuk
Rektascenzija7
Deklinacija20
Površina514 sq. deg. (30.))
Najsjajnija zvezdaPoluks[1] (1,1m)
Meteorski rojeviGeminidi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −60°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru.

Blizanci (lat. Gemini) je jedno od sazvežđa zodijaka. Konstelacija je vidljiva sa severne polulopte za vreme zime, pozicionirana je između Bika, Raka, Oriona, Kočijaša, Risa, Jednoroga i Malog Psa.

Značajni objekti dubokog svemira[uredi | uredi izvor]

AFGL 5180 - Kroz oblake.[2]

Najpoznatiji objekat je zvezdano jato M35. Pored njega se nalazi tamnije i udaljenije rasejano jato NGC 2158. Sazvešđe sadrži i nekoliko planetarnih maglina od kojih se ističe maglina Eskim. Zbog specifičnog oblika gasne ovojnice, maglina u teleskopu izgleda kao glava Eskima sa parkom. U sredini sazvežđa nalazi se tamnija planetarna maglina, NGC 2371, a specifična je po tome što je podeljena na dva dela.

U Blizancima nalazi se i pulsar Geminga. Geminga je nama najbliži pulsar, udaljen samo 552 svetlosnih godina. Pulsar je nastao u eksploziji supernove pre otprilike 300.000 godina.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

  • Kastor (α Blizanaca) - šestostruka zvezda, magnitude 1,58, udaljena oko 49,8 svetlosnih godina
  • Poluks (β Blizanaca) - narandžasti div, magnitude 1,15, udaljena oko 33,7 svetlosnih godina
  • Alhena (γ Blizanaca) - magnitude 1,93, udaljena oko 105 svetlosnih godina
  • μ Blizanaca - magnitude 2,87, udaljena oko 232 svetlosnih godina
  • η Blizanaca - dvostruka zvezda, magnitude 3,15, udaljena oko 350 svetlosnih godina, pratilac ima sjaj od 8,80 magnituda

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Najsvetlije zvezde ovog sazvešđa zovu se Kastor i Poluks (α i β Geminorum), po istoimenim božanskim blizancima iz grčke mitologije. Nazivani su još i Dioskuri, a bili su sinovi boga Zevsa i Lede, kao braća Helene i Klitemnestre. Rimska mitologija odaje mnogo veće poštovanje Kastoru. Latinsko Polideukovo ime glasi Poluks (Pollux).

Njihov se dan slavio 15. maja, a hram im se nalazio na rimskom forumu. Drevni ih izvori vežu i uz jutarnju i večernju zvezdu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „ARI Data Base For Nearby Stars”. Astronomisches Rechen-Institut Heidelberg. Pristupljeno 18. 6. 2012. 
  2. ^ „Through the Clouds”. esahubble.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 12. 3. 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. A Spring Sky Over Hirsau Abbey
  2. The Eskimo Nebula from Hubble
  3. The Medusa Nebula
  4. Open Star Clusters M35 and NGC 2158
  5. NGC 2266: Old Cluster in the NGC