Bogdan Gavrilović
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Bogdan Gavrilović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. januar 1864. |
Mesto rođenja | Novi Sad, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | 5. avgust 1947.83 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, FNR Jugoslavija |
Bogdan Gavrilović (Novi Sad, 1. januar 1864 — Beograd, 5. avgust 1947) bio je srpski matematičar i akademik. Gavrilović je bio predsednik Srpske kraljevske akademije i senator.
Biografija[uredi | uredi izvor]
U Novom Sadu završio je gimnaziju kao đak generacije. Nakon gimnazije odlazi da studira na Univerzitetu u Budimpešti kao stipendista srpskog dobrotvora Save Tekelije. Godine 1887. dobija titulu doktora nauka iz matematike. Iste godine počinje da radi kao profesor na Velikoj školi u Beogradu. U Beogradu ostaje do smrti 1947, a aktivan je kao redovni profesor matematike na Tehničkom fakultetu do 1941. godine.
Pred kraj devetnestog veka, objavljuje dva obimna univerzitetska udžbenika, koji imaju i monografski karakter: Analitična geometrija tačke, prave, kruga i koničnih preseka (I-II; 1896) i Teorija determinanata (1899). Obe knjige se smatraju kapitalnim matematičkim delima u Srbiji svog vremena.
Osnivač je Matematičke biblioteke 1894. godine, koja je uništena krajem Drugog svetskog rata. Zajedno sa Mihailom Petrovićem i Milutinom Milankovićem smatra se zaslužanim za uvođenje moderne matematike u Srbiji početkom XX veka.[1]
Bio je član: društva Circolo matematico di Palermo, Dr. hon. causa Univerziteta u Atini, predsednik Društva Nikola Tesla, * direktor Instituta Nikola Tesla i osnivač Matematičkog instituta u Beogradu (1946).
Akademik Gavrilović bio je nosilac mnogobrojnih visokih naučnih i društvenih funkcija i dobitnik značajnih priznanja.