Bogdan Gavrilović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bogdan Gavrilović
Bogdan Gavrilović, slika Bele Čiko-Sesije
Lični podaci
Datum rođenja(1864-01-01)1. januar 1864.
Mesto rođenjaNovi Sad, Austrijsko carstvo
Datum smrti5. avgust 1947.(1947-08-05) (83 god.)
Mesto smrtiBeograd, FNR Jugoslavija

Bogdan Gavrilović (Novi Sad, 1. januar 1864Beograd, 5. avgust 1947) bio je srpski matematičar i akademik. Gavrilović je bio predsednik Srpske kraljevske akademije i senator.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U Novom Sadu završio je gimnaziju kao đak generacije. Nakon gimnazije odlazi da studira na Univerzitetu u Budimpešti kao stipendista srpskog dobrotvora Save Tekelije. Godine 1887. dobija titulu doktora nauka iz matematike. Iste godine počinje da radi kao profesor na Velikoj školi u Beogradu. U Beogradu ostaje do smrti 1947, a aktivan je kao redovni profesor matematike na Tehničkom fakultetu do 1941. godine.

Pred kraj devetnestog veka, objavljuje dva obimna univerzitetska udžbenika, koji imaju i monografski karakter: Analitična geometrija tačke, prave, kruga i koničnih preseka (I-II; 1896) i Teorija determinanata (1899). Obe knjige se smatraju kapitalnim matematičkim delima u Srbiji svog vremena.

Osnivač je Matematičke biblioteke 1894. godine, koja je uništena krajem Drugog svetskog rata. Zajedno sa Mihailom Petrovićem i Milutinom Milankovićem smatra se zaslužanim za uvođenje moderne matematike u Srbiji početkom XX veka.[1]

Bio je član: društva Circolo matematico di Palermo, Dr. hon. causa Univerziteta u Atini, predsednik Društva Nikola Tesla, * direktor Instituta Nikola Tesla i osnivač Matematičkog instituta u Beogradu (1946).

Akademik Gavrilović bio je nosilac mnogobrojnih visokih naučnih i društvenih funkcija i dobitnik značajnih priznanja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Akademske funkcije
Rektor Univerziteta u Beogradu
1910–1913
Rektor Univerziteta u Beogradu
1920–1921
Predsednik Srpske kraljevska akademije
1931–1937