Bogdan Maglić (fizičar)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bogdan Maglić
Lični podaci
Datum rođenja(1928-08-05)5. avgust 1928.
Mesto rođenjaSombor,  Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Datum smrti25. novembar 2017.(2017-11-25) (89 god.)
Mesto smrtiNjuport Bič, Kalifornija, SAD
Naučni rad
Poljenuklearna fizika
Poznat pootkriće elementarne čestice omega pi mezon, neutronska nuklearna energija, stohiometrijski tele-analizator
NagradePriznanje predsednika SAD Džona Kenedija za otkriće omega mezona 1961. godine, Orden jugoslovenske zastave sa zlatnim vencem, počasni je građanin Švajcarske, nosilac Zlatne medalje Kongresa SAD

Bogdan Maglić (Sombor, 5. avgust 1928Njuport Bič, Kalifornija, 25. novembar 2017) bio je srpsko-američki nuklearni fizičar. Jedini je fizičar srpske narodnosti koji je otkrio elementarnu česticu.

Karijera u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Rođen je 5. avgusta 1928. godine u Somboru gde je završio osnovnu školu. Bio je sin narodnog poslanika i advokata Cvete Maglića. Sa 13 godina je deportovan u ustaški logor. Posle rata upisuje fakultet, a po završetku studija fizike na Beogradskom univerzitetu 1950. godine, zaposlio se u Institutu „Vinča“ kod Beograda. U SAD je otišao 1956. godine kao stipendista UNESKO-a, u Masačusetski institut za tehnologiju (MIT).

Karijera u inostranstvu[uredi | uredi izvor]

Magistrirao je 1955. godine na Univerzitetu u Liverpulu, a doktorirao 1959. godine na Tehnološkom institutu Masačusetsa. Na Univerzitetu Kalifornije je radio od 1961. godine, i tamo otkriva elementarnu česticu omega pi mezon, kojoj daje ime „S“ čestica. Dokumentaciju o tome otkriću zaveštao je Istorijskom arhivu u Somboru. Dokumentacija se sastoji od 8 kutija i čuva se u „Fondu dr Bogdana Maglića“.

Patenti[uredi | uredi izvor]

Patentirao je aneutronsku nuklearnu energiju (proces fuzije bez radioaktivnosti). Radilo se o kontrolisanoj fuziji, što se objašnjava kao ukroćena energija hidrogenske bombe, na koji način se ostvaruje temperatura reakcije reda veličine oko 100.000.000 °C, što inicira eksploziju hidrogenske bombe. Reakcija kontrolisane fuzije je postupak startovanja hidrogenske bombe bez atomske eksplozije i namenjena je isključivo za mirnodopske svrhe, za proizvodnju električne energije.

Bogdan Maglić je izumeo stohiometrijski tele-analizator (stohiometrija - nauka odgonetanja hemijske formule nepoznatog). To je uređaj koji nedestruktivnom metodom utvrđuje hemijski sastav materije bez kontakta sa materijom. Ovaj uređaj je predviđen za primenu na aerodromima i sličnim mestima gde je potrebno odrediti hemijski sastav nepoznate materije bez otvaranja torbi ili kontejnera.

Potom je radio na novim principima i metodama za rano otkrivanje maligniteta kod ljudi određivanjem hemijskog sastava tkiva bez biopsije metod nazvan: neutronska dijagnostika.

Radna mesta[uredi | uredi izvor]

Bogdan Maglić je bio predsednik Korporacije za višu fiziku u Prinstonu, rukovodilac u NASA Centru za vasionsku tehnologiju u Nju Meksiku, saradnik Američkog udruženja fizičara, kopredsednik Teslinog memorijalnog komiteta, zaslužan za podizanja spomenika Nikoli Tesli na Nijagarinim vodopadima, predsedavajući Alumni kluba Nju Džerzi pri Institutu za tehnologiju Masačusets, član Nacionalnog upravnog odbora Ripon udruženja itd. Dobitnik je Priznanja predsednika SAD Džona Kenedija za otkriće omega mezona 1961. godine, odlikovan je Ordenom jugoslovenske zastave sa zlatnim vencem, počasni je građanin Švajcarske. Takođe, Bogdan Maglić je nosilac Zlatne medalje Kongresa SAD, a član je i Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu. Nakon univerzitetske karijere, osnovao je kompaniju „Hajenerdži tehnolodžiz ink.“ (engl. HIENERGY Technologies Inc.) čiji je predsednik .[1] Nikada se nije odrekao našeg državljanstva.

Bogdan Maglić danas[uredi | uredi izvor]

Živeo je i radio u SAD. Godine 2004, rešen da ulaže u rodni grad, u Somboru kupuje nekadašnji državni hotel Sloboda i menja mi ime u Internacion, koji u potpunosti renovira.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „BOGDAN MAGLICH - HIENERGY TECHNOLOGIES INC” (na jeziku: engleski). THE WALL STREET TRANSCRIPT. 4. 4. 2005. Arhivirano iz originala 7. 10. 2010. g. Pristupljeno 21. 11. 2009. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]