Marija (mati Isusova)

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Marija ili Merjem (judeo-aramejski: מרים, Mirjam u značenju sjajna, izvanredna) iz Nazareta, u Galileji, je majka Isusa Hrista. Pretpostavlja se da je rođena 20. godine pre nove ere, od roditelja Joakima i Ane. U vreme Isusovog začeća bila je devica, udata za Josifa iz kuće Davidove. Prema hrišćanskom predanju, dete je bilo začeto posredstvom Svetog Duha i Marija je ostala devica i nakon porođaja.

Oko ovog predanja je bilo neslaganja u povesti crkve, a kada je ustanovljena dogma o bezgršnom začeću i devičanstvu Marije, onda je počela priča oko njene bogorodičnosti.^[1]

Bogorodica (grč. Θεοτόκος Teotokos) je jedan od naziva koji joj se pridaje u hrišćanstvu. Naziv bogorodica je počeo zvanično da se koristi tek posle Trećeg vaseljenskog sabora, čemu su prethodile brojne rasprave. Carigradski patrijarh Nestorije se protivio uvođenju novog naziva „Bogorodica“ (gr: Θεοτόκος Teotokos) za Mariju, Isusovu majku i umesto toga je predlagao naziv „Hristorodica“ (gr: Χριστοτόκος Hristotokos), smatrajući da on uključuje i Hristovo čoveštvo. Ipak, naziv bogorodica je usvojen a Nestorije i njegovi istomišljenici su proglašeni jereticima.

[uredi] Napomene

Ovaj nezavršeni članak Marija (mati Isusova) vezan je za vere. Koristeći pravila Vikipedije, proširite ga.